U posljednjih nekoliko mjeseci, Europska unija (EU) suočila se s rastućim pritiscima da odgodi svoju zakonom predviđenu zabranu prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila, koja bi trebala stupiti na snagu 2035. Prema informacijama koje se pojavljuju u medijima, čelnici industrije sugerirali su da je odgoda do 2040. postala sve vjerojatnija. Prema Nedjeljnom vremenu, proizvođači automobila već su obaviješteni o mogućim promjenama.
Ovaj potencijalni razvoj događaja može imati značajnu ulogu u oblikovanju politike Ujedinjenog Kraljevstva. Laburistička vlada pod vodstvom Sir Kiera Starmera također planira zabranu prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila do 2030. godine. Međutim, ukoliko EU odluči odgoditi svoju zabranu, pritisak na britanske vlasti da učine isto mogao bi se povećati. Dok bi britanska zabrana dozvolila prodaju nekih hibridnih automobila, EU bi trebala omogućiti isključivo električna vozila nakon 2040.
Pritisci na EU dolaze ne samo iz Njemačke, gdje su proizvođači automobila izrazili svoje neslaganje, već i iz Italije, Portugala, Slovačke i Bugarske. Ove zemlje predložile su alternativni plan koji bi podrazumijevao tehnološki neutralan pristup, zahtijevajući 90-postotno smanjenje emisija CO2 do 2035. godine i 100% do 2040. Dok bi proizvođači imali fleksibilnost u pristupu, postignuće ovih ciljeva postalo bi ključno pitanje.
Osim toga, situacija u SAD-u također pridonosi promjenama u politici EU. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump promijenio politiku prema električnim vozilima, EU se našla pod novim pritiscima da prilagodi svoje zakonodavstvo. Izvršni direktor Volva, Hakan Samuelsson, otvoreno se protivi odgodi mjera, naglašavajući da „ne vidi logiku u usporavanju” procesa elektrifikacije automobilskog sektora.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, trend prodaje električnih automobila bilježi značajan rast, koji je porastao za 26% od 2025. do danas. Ipak, kao rezultat brojnih čimbenika, stopa rasta se usporila, s povećanjem od samo 3,6% zabilježenim u studenom u odnosu na 2024. Ova situacija predstavlja izazov za proizvođače automobila, koji se bore da ispune ciljeve ZEV mandata, prema kojima bi 28% njihove prodaje trebala biti vozila s nultom emisijom do 2025. i 33% do 2026.
Povrh toga, najavljena vladina bespovratna potpora za električne automobile dolazi uz planove za uvođenje eVED poreza, koji će se plaćati po milji za električne automobile od 2028. godine. Ovi potezi šalju mješovite poruke potrošačima koji razmišljaju o prelasku na električna vozila, stvarajući dodatnu kompleksnost na tržištu.
(Slika: Yay Image)
