Europske države zaostaju s fiskalnim poticajima za električna vozila u poslovnom sektoru
Politike fiskalnih poticaja: Gdje EU zastaje?
Europska unija već godinama promovira masovniju upotrebu električnih vozila (EV), ali prema najnovijim podacima, većina država članica zaostaje kada je riječ o poticanju prodaje električnih vozila tvrtkama kroz porezne olakšice i druge fiskalne mjere. Premda privatnim kupcima često budu dostupni razni poticaji, poslovni sektor – koji obuhvaća najvažniji dio tržišta novih automobila – mahom se suočava s kompliciranim ili ograničenim podrškama.
Zašto su tvrtke ključ za prijelaz na električna vozila?
Više od polovice novih automobila u Europskoj uniji kupuju tvrtke ili se registriraju preko poslovnih flotnih vozila. Ovi automobili za samo nekoliko godina završavaju na tržištu polovnih vozila, postajući dostupni širem građanstvu. To znači da strategije koje ciljaju poslovni sektor imaju dalekosežan učinak na ukupnu elektrifikaciju voznog parka. Prelazak tvrtki na EV omogućio bi značajno bržu dekarbonizaciju i širenje dostupnosti električnih vozila na tržište “običnih” vozača.
Neujednačena fiskalna politika među članicama
Prema izvještaju Notícies d’automoció, samo mali broj država, poput Nizozemske, Belgije ili Francuske, sustavno koristi porezne olakšice i izravne subvencije kako bi potaknuli tvrtke na elektrifikaciju flota. Njihove mjere uključuju oslobađanje od poreza na registraciju, smanjenje poreza na korištenje službenih automobila te izdašne bespovratne potpore pri nabavi novih EV.
Nasuprot tome, većina članica nudi minimalne ili čak nikakve posebne beneficije za pravne osobe, usprkos jasnoj potrebi za bržom tranzicijom u poslovnom sektoru. U mnogim državama ne postoji jasna razlika između pogodnosti za privatne i pravne kupce, a gdje god ih ima, često su ograničene na simbolične iznose, kratkotrajne mjere ili komplicirane administrativne postupke.
Administrativne i financijske prepreke
Čak i tamo gdje postoje fiskalne inicijative, poslovni korisnici često nailaze na birokratske barijere. Proces prijave za subvencije zna biti dugotrajan, zahtijeva opsežnu dokumentaciju i pravdanja, a ponekad se budžeti brzo iscrpe zbog prevelikog interesa ili slabe dostupnosti lokalnih sredstava. Dodatno, sustav poreza i naknada razlikuje se diljem EU, što stvara nesigurnost za međunarodne tvrtke koje posluju u nekoliko država članica.
Utjecaj na tržište i okoliš
Zbog slabih fiskalnih poticaja, mnoga poduzeća nastavljaju preferirati tradicionalna vozila s unutarnjim izgaranjem, osobito u državama nižeg BDP-a ili ondje gdje električna vozila još uvijek imaju visoke ulazne troškove u odnosu na dizelske ili benzinske modele. To značajno koči postizanje klimatskih ciljeva na europskoj razini: posljednji izvještaji Europske komisije upozoravaju kako je stopa elektrifikacije flota u poslovnom sektoru znatno ispod projekcija za 2030. godinu.
Dobre prakse i inovativna rješenja
Unatoč izazovima, pojedine zemlje prednjače s inovativnim pristupima. Osim klasičnih poreznih olakšica, Belgija, na primjer, uskoro uvodi potpunu poreznu neoporezivost troškova vezanih uz električne fleet-ove, dok je u Nizozemskoj poslovnim korisnicima omogućeno isključivo korištenje javne infrastrukture za punjenje po posebno povlaštenim tarifama.
U Francuskoj, tvrtke s većim brojem zaposlenika obavezno moraju pri nabavi novih vozila odabrati minimalnu kvotu električnih modela ukoliko žele ostvariti poticaje. Ovakvi modeli pokazuju prednosti kombiniranja fiskalnih poluga s regulatornim zahtjevima, čime se dodatno ubrzava tranzicija.
Pogled unaprijed: Nužnost koordinacije i ambicije
Europska komisija i relevantna strukovna udruženja više puta su istaknuli potrebu za usklađivanjem i jačanjem fiskalnih politika na razini EU. Bez ambicioznijih pristupa i bolje koordinacije između država, rizikuje se neujednačen razvoj tržišta EV-ova, fragmentacija unutar Unije te gubitak liderske pozicije u globalnoj utrci elektrifikacije cestovnog prometa. Tvrtkama će i dalje najviše koristiti dosljedne, predvidljive i izdašne mjere koje bi trebale biti okosnica budućih politika EU u borbi protiv klimatskih promjena.
