Grad Dubai, poznat po svojim raskošnim građevinama i raskošnom načinu života, trenutno se suočava s neobičnim problemom. Redovi automobila koji čekaju svoje trenutke za isporuku prema Kirgistanu zauzimaju parkirališta i garaže bez jasnog suvislog plana kretanja. Aktilik Alipbay uulu, naš razgovor, uvoznik iz Kirgistana, priznaje da su u nedoumici kada će se preseliti njihove pošiljke.
„Trenutno nemamo precizne informacije kao što je ‘utovari odmah, stiže za 35-40 dana’,“ objašnjava Alipbay uulu. Uz ovu neizvjesnost, automobili ostaju u garažama, a on naglašava: „To je povjerena roba. Ako se nešto dogodi u luci, to bi moglo rezultirati značajnim gubicima za nas.“
Prije nego što je situacija postala ovako kompleksna, automobili su se prevozili trajektima preko Perzijskog zaljeva do iranskih luka, a zatim kopnom nadalje do Biškeka. Rat u Iranu stvorio je izuzetno ozbiljne probleme u opskrbnom lancu.
„Iako Tjesnac nije potpuno zatvoren, automobili čekaju u lukama od 15 do 20 dana, pa čak i do mjesec dana,“ dodaje Alipbay uulu. „Pokušavamo ih premjestiti u Kirgistan, ali postoje velika kašnjenja.“ On upozorava da je situacija u lukama otežana strahom od bombardiranja, što usporava isporuke.
Dostava preusmjerena kopnom
S obzirom na nedavne američke i izraelske zračne napade na Iran, gospodarstvo regije došlo je pod velik pritisak. Poništen je uspješan lanac opskrbe koji se oslanjao na more, te je teret sada sve više preusmjeren kopnom, što dovodi do dodatnog vremena i troškova isporuke.
Ayzamat Jumabekov, predsjednik Kirgistanske udruge međunarodnih prijevoznika tereta, ističe da je vrijeme isporuke robu iz Saudijske Arabije produženo za oko 10 dana zbog novih ruta koje izbjegavaju Hormuški tjesnac.
Trgovci sada vide kako su troškovi dostave povećani uslijed geopolitičkih napetosti. Troškovi isporuke rastu u skladu s nesigurnošću, a potrošači snose taj teret u obliku viših cijena. Kašnjenja u dostavi utječu na dostupnost hrane i osnovnih potrepština, potiskujući potrošnju i usporavajući ekonomski rast regije.
Troškovi energije vrtoglavo rastu
Kirgistan i Tadžikistan, zemlje koje su u velikoj mjeri ovisne o energentima, suočavaju se s poskupljenjima. Uz rast cijena nafte, mnoge obitelji osjećaju pritisak na svoje budžete. Uvoz automobila i drugih proizvoda postaje sve skuplji, zajedno s energijom, što dodatno potiče inflacijske pritiske.
Svjetska banka upozorava da bi daljnje eskalacije u Iranu mogle usporiti gospodarski rast u regiji. Taj bi rast, prema procjenama, mogao pasti sa 7 posto na 2,1 posto, što bi bio najsporiji tempo od 2020. godine. Ova situacija posebno utječe na zemlje poput Kine, Japana i Južne Koreje, koje su tradicionalno bile veliki uvoznici nafte putem Hormuškog tjesnaca.
Kanatbek Eshatov, predsjednik kirgiške udruge trgovaca naftom, primjećuje porast cijena u Rusiji, gdje su troškovi nafte zasigurno porasli. „Ranije smo plaćali 700 dolara po toni, a sada se cijena penje na 900 dolara,“ naglašava on.
Tržište polovnih automobila u Kirgistanu također osjeća utjecaj. U 2025. godini, više od 139.000 vozila stiglo je iz raznih zemalja, ali troškovi isporuke iz UAE dramatično su porasli. Cijene dostave skočile su između 125-180 posto, što ozbiljno ugrožava domaću ekonomiju.
Tadžikistan nije iznimka; potrošači u zemlji primjećuju kako su osnovne potrepštine postale rjeđe i skuplje. Zulfiya Sultonova iz Dušanbea primjećuje promjenu u cijenama: „Prije sam plaćala 50 somonija (5 dolara) za deterdžent, sada je 65.“
Azam Yunusov, vlasnik trgovine, uspijeva održati cijene pod kontrolom, ali zna da će pritisak na zalihe uskoro postati nepodnošljiv. Trgovci diljem regije suočavaju se s raznim izazovima u održavanju opskrbe i stabilnosti cijena.
Centralna Azija bez izlaza na more
Regionalni trgovinski putevi povijesno se oslanjaju na stare sovjetske mreže koje vode prema sjeveru kroz Rusiju. Od raspada Sovjetskog Saveza, regija je radila na razvoju novih transportnih i logističkih rješenja prema jugu i zapadu, čime su iranske luke postale ključne za izvoz srednjoazijskih dobara.
Svjetska banka sugerira da će biti potrebne hitne mjere za pomoć najugroženijim zemljama kako bi se umanjili efekti krize. Dok se globalne tenzije nastavljaju, trgovinski putevi i regionalne strategije morat će se prilagoditi novonastalim izazovima.
