Kia postavlja cilj: Zaliha automobila za 60 dana do 2026., ali dileri žele manje
Kia, jedan od vodećih globalnih proizvođača automobila, zadao si je ambiciozan cilj za budućnost američkog tržišta – do 2026. godine želi doseći razinu zaliha vozila na razini 60 dana. No, ovaj strateški plan otkrio je i razlike između vizije proizvođača i očekivanja samih distributera, jer dileri smatraju da su niže zalihe – ne više od 45 dana – idealne za efikasno poslovanje u današnjem dinamičnom okruženju.
Trenutno stanje zaliha na tržištu
Nakon godina izazova koje su obilježili prekidi u lancu opskrbe, manjak poluvodiča i rastuće cijene transporta, tržište novih automobila još uvijek ne funkcionira u potpuno normalnim okolnostima. Tijekom pandemije dileri su uspjeli prodavati gotovo svaki automobil koji bi im proizvođači poslali — vozilo nerijetko ne bi ni dočekalo da stigne na izložbeni prostor. Međutim, kako se opskrbni lanci oporavljaju, a proizvodnja se normalizira, vraća se i pitanje optimalne količine vozila na lageru. Prema najnovijim izvještajima, prosječna zaliha automobila kod američkih dilera iznosi oko 58 dana, dok su neki premium brendovi i dalje ispod tog prosjeka, zahvaljujući visokoj potražnji.
Kia-in dvojak pristup planiranju zaliha
U razgovorima s dilerima diljem SAD-a, Kia-ina menadžerska ekipa ističe kako je 60 dana optimalan prag — dovoljno visok da kupcima omogućuje izbor i brzu isporuku traženih modela, čime se povećava zadovoljstvo i konkurentnost brenda. Također, veća dostupnost modela smanjuje čekanje i potrebu da se automobili naručuju unaprijed, što može smetati kupcima naviknutima na brzu kupnju. S druge strane, proizvođač mora pažljivo balansirati – prevelike zalihe stvaraju troškove skladištenja, pojačavaju pritisak na cijene i smanjuju profitabilnost.
Zašto dileri žele manje zalihe?
Dileri zalažu za nešto skromniji cilj jer, prema njihovim iskustvima, zaliha koja pokriva do 45 dana prodaje ima više prednosti nego mana. Niži lager znači bržu rotaciju vozila, manji trošak financiranja zaliha te smanjuje potrebu za popustima i dodatnim akcijama kako bi se “starija” vozila što prije prodala. Iskustva iz pandemijskih godina pokazala su im da se, čak i uz tanak lager, posao može odvijati glatko, a marže ostati više nego u vremenima kada su parkirališta bila puna.
Utjecaj na korisničko iskustvo i model poslovanja
U središtu rasprave o zalihama je želja za optimizacijom korisničkog iskustva. Kupci koji znaju da će vrlo brzo moći preuzeti željeni model skloniji su kupnji, no prevelika ponuda može ih i zbuniti. Kia mora pronaći ravnotežu – ponuditi dovoljnu raznolikost i raspoloživost bez stvaranja viška koji dilerima stvara probleme. S druge strane, neki dileri razmišljaju i o modelima “po narudžbi”, gdje kupac personalizira svoje vozilo i pristaje na nešto dulje čekanje, čime se racionalizira poslovanje i dalje podiže kvaliteta usluge.
Globalni izazovi i lokalne strategije
Važno je napomenuti kako Kia-ina strategija nije univerzalna za sva tržišta. Lokalni faktori poput gospodarske situacije, navika kupaca i konkurencije utječu na konačnu odluku o potrebnoj razini zaliha. Američki kupci, tradicionalno naviknuti na trenutnu dostupnost, manje su skloni strpljivom čekanju u odnosu na europske ili azijske potrošače. Stoga, promjene u opskrbi mogu utjecati i na prodajne rezultate i na ukupnu percepciju brenda.
Pogled prema budućnosti
Kia je, poput ostalih proizvođača, svjesna nužnosti prilagodbi i stalne revizije strategije – osobito dok elektrifikacija portfelja i digitalizacija procesa transformiraju cijelu industriju. Odnosi s dilerima, povratne informacije s tržišta i sposobnost brzog reagiranja ostat će ključne u pronalaženju savršenog balansa između isplativosti i zadovoljstva kupaca.