Europski proizvođači automobila u borbi protiv zabrana kineskih čipova: Strah od opskrbne krize
Novo poglavlje u europsko-kineskim tehnološkim odnosima
Europska automobilska industrija se ponovno našla u središtu globalnih trgovinskih napetosti, ovog puta zbog sve jačih restrikcija na uvoz čipova iz Kine. Najnovije vijesti govore da ključni europski proizvođači automobila lobiraju za izuzeće određenih kategorija elektroničkih komponenti iz planiranih regulativa, svjesni rizika koji zabrane mogu donijeti za ionako krhke lance opskrbe.
Zašto su kineski čipovi toliko bitni za europske proizvođače?
Automobili današnjice sve više ovise o naprednoj elektronici – od sustava pomoći vozaču, infotainment rješenja, pa do nadzora motora i upravljanja energijom kod električnih vozila. Velik dio tih mikročipova i drugih elektroničkih komponenti dolazi upravo iz Kine, koja je posljednjih godina dramatično povećala svoj tržišni udio kao proizvođač i izvoznik poluvodiča.
S mnogim europskim tvrtkama, poput Mercedes-Benz, Volkswagen i BMW, izravno vezanima za kineske dobavljače, bilo kakve zabrane ili sankcije mogli bi u vrlo kratkom roku izazvati ozbiljne logističke probleme i zaustaviti proizvodnju.
Prijetnja krize opskrbe i lekcije iz prošlih godina
Nova regulativa vezana uz zabranu kineskih čipova podsjetila je čelnike automobilske industrije na nedavnu globalnu krizu poluvodiča iz 2021. godine, kada su lanci proizvodnje u Europi i svijetu gotovo paralizirani. Tvornice su bile prisiljene na smanjenje ili potpuni prestanak proizvodnje, a čekanja na isporuku novih vozila rasla su mjesecima.
Iz te su pouke proizvođači izvukli važnu lekciju: sigurnost i pouzdanost opskrbe komponentama postale su strateško pitanje ne samo za pojedinačna poduzeća, već i za nacionalne ekonomije. Zbog toga se traže pragmatična rješenja koja bi omogućila kontinuitet proizvodnje i nakon novih zabrana.
Europski lobiji i položaj Europske komisije
Najveći igrači automobilske industrije u Bruxellesu su vrlo glasni – zagovaraju specifična izuzeća za automobilske poluvodiče, tvrdeći kako brza implementacija zabrana ugrožava konkurentnost cijelog europskog sektora. Prema izjavama iz krugova German Association of the Automotive Industry (VDA) i ACEA (European Automobile Manufacturers’ Association), potrebno je pronaći balans između strateške sigurnosti i ekonomske realnosti.
Europska komisija ističe da je cilj jačanje neovisnosti o uvozu strategijskih tehnologija iz trećih zemalja, ali u isto vrijeme priznaje važnost sigurnih prijelaznih rješenja kako bi se izbjegla nova uska grla i nestabilnosti na tržištu rada.
Potraga za alternativama i jačanje domaće proizvodnje
Prisiljeni novim regulativnim okvirima, proizvođači u Europskoj uniji ubrzali su proces diversifikacije dobavnih kanala. Pojačan je dijalog s dobavljačima iz Tajvana, Japana i Sjedinjenih Američkih Država, dok istovremeno zakonske i financijske inicijative usmjerene na razvoj domaće proizvodnje čipova uzimaju maha – najavljuju se milijardne investicije u izgradnju i proširenje tvornica poput onih u Dresdenu i Cataniji.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da takve transformacije traju godinama, a proizvodnja visokosofisticiranih poluvodiča traži resurse, znanje i iskustvo koja se ne mogu steći preko noći.
Globalno ogledalo: američko-kineski i europsko-kineski pristup
Za razliku od vrlo strogog američkog stava, gdje je fokus na potpunoj zabrani izvoza određenih čipova Kini, europski pristup zasad je umjereniji i usmjeren na ciljana ograničenja. To otvara prostor za pregovore, ali i za dodatne političke tenzije, s obzirom da se Europska unija nalazi među dvjema vatrenim silama – s jedne strane Sjedinjenih Država i s druge sve utjecajnije i tehnološki sposobnije Kine.
Europska pozicija posebno je kompleksna s obzirom na ogromno kinesko tržište za automobile te suradnju u razvoju novih tehnologija poput električnih vozila i autonomne vožnje.
Ravnoteža sigurnosti i inovativnosti uoči novih izazova
Ostaje otvoreno pitanje kako će se buduće regulative održavati na inovacije i cijene automobila u Europi. Proizvođači upozoravaju da bi strožiji propisi mogli značiti usporavanje digitalne transformacije automobilske industrije, sporije uvođenje novih tehnologija na tržište, pa čak i povratak u “češće kvarljive” scenarije iz prošlosti zbog korištenja starih ili manje naprednih čipova.
Istovremeno, europski potrošači s pravom očekuju tehnološki napredna, ali i cjenovno pristupačna vozila, što dodatno komplicira poziciju regulatora i struke.
