Irak: Odlagalište za Oštećene i Rabljene Automobile
U samom srcu regije Kurdistan, Erbil se suočava s ozbiljnim problemima vezanim uz rastući uvoz oštećenih i rabljених vozila. Prema riječima Manara al-Obaidija, vodećeg ekonomskog stručnjaka iz Zaklade za ekonomska istraživanja Budućnosti Iraka, situacija je postala alarmantna. Irak se sve više pretvara u odlagalište automobila iz raznih dijelova svijeta, što je rezultat slabe regulative i nedostatka kontrole kvalitete.
Posljedice Nereguliranog Uvoza
Al-Obaidi ističe da je raširen uvoz rabljenih motornih vozila, a osobito onih koja su bila oštećena u nesrećama, doveo do ozbiljnih društvenih i ekonomskih posljedica. “Posljednjih godina vidjeli smo dramatičan porast broja automobila na iračkim ulicama. Neregulirani uvoz preplavio je gradove i izazvao gužvu u prometu,” naglašava al-Obaidi.
Uvoz Vozila u Statističkim Brojkama
Podaci Središnje banke Iraka otkrivaju da je zemlja u prvih devet mjeseci ove godine uvezla robu u vrijednosti većoj od 63 milijarde dolara. Od tog iznosa, privatni sektor je odgovoran za 57,7 milijardi, dok je državni sektor uvezao 5,3 milijarde dolara. Uvoz automobila sam po sebi iznosi 6,6 milijardi dolara, što je značajan udio u ukupnom uvozu.
Vladini Koraci i Mjere Kontrole
U odgovoru na ovu alarmantnu situaciju, vlada je donijela nekoliko mjera kao što su povećanje carina za 30 posto na uvoz rabljenih i oštećenih automobila te stroži zahtjevi za kontrolu kvalitete. Međutim, al-Obaidi je ukazao da se takve mjere zapravo bave simptomima, a ne temeljnim uzrocima problema. “Irak treba razvijati javni prijevoz kako bismo smanjili potrebu za ovako velikim brojem vozila,” istaknuo je.
Trgovinska Ovisnost i Rizici
Nadalje, stručnjak ukazuje na širu trgovinsku ovisnost Iraka, osobito u kontekstu sigurnosti hrane. Al-Obaidi upozorava na opasnosti prekomjernog oslanjanja na Tursku kao ključnog trgovinskog partnera, ističući da to predstavlja strateške rizike. “Turska je stekla kontrolu nad sigurnošću hrane u Iraku, što je omogućilo da diktira vlastite uvjete,” naglašava on.
Trgovina s Iranom i Oprezni Trendovi
Govoreći o trgovini s Iranom, al-Obaidi ukazuje na izazove u procjeni volumena razmjene zbog nedostatka transparentnosti i međunarodnih sankcija. Iako se trgovina s Iranom odvija, ona je znatno manja od iračke trgovine s Turskom. Dodatno, izražava zabrinutost oko uvoza zlata, s obzirom na značajne količine koje su u posljednjih nekoliko godina uvezene. “Gdje nestaje zlato koje uvozimo? Je li to zamjena za dolare ili financiranje drugih komercijalnih procesa?” pita se al-Obaidi.
Zlatne Rezerve i Njihova Procjena
Prema nedavnim analizama, Irak je u 2025. godini zabilježio rekordno povećanje zlatnih rezervi, s procjenama od oko 170 do 171 tonu. Ova brojka stavlja Irak na 29. mjesto u svijetu i četvrto mjesto u arapskom svijetu, prema Svjetskom vijeću za zlato. Međutim, postoji zabrinutost oko koordinacije između centralne vlasti i regije Kurdistan kada je riječ o uvozu zlata.
Ove informacije jasno ukazuju na složenost situacije u Iraku, gdje ekonomske politike i trgovinske prakse zahtijevaju hitne reforme za poboljšanje kvalitete života građana i održivosti infrastrukture.
