Zašto Kuttiattoorova poznata stabla manga s oznakom GI manje cvjetaju?
Uvod u problematiku
U srce Keralinog voćarstva smješteni su voćnjaci Kuttiattoor manga, prepoznatljivi po svojoj kvaliteti i jedinstvenosti. Međutim, posljednjih godina, proizvođači se suočavaju s ozbiljnim izazovima, a glavni uzrok ove krize leži u klimatskim promjenama. Promjene vremenskih obrazaca rezultiraju odgođenim i rjeđim cvjetanjem ovih stabala, što može imati dalekosežne posljedice za lokalnu ekonomiju i poljoprivredu.
Tradicionalni ciklus cvjetanja
Tradicionalno, stabla manga u Kuttiattooru cvjetaju s dolaskom blagog povjetarca u studenom, što dovodi do formiranja plodova najkasnije do prosinca. Ovo bi razdoblje bilo ključno za razvoj plodova, a berba se obično održava do kraja travnja. Ove godine, međutim, bilježi se samo sporadično cvjetanje, što izaziva zabrinutost među poljoprivrednicima. Mnogi od njih strahuju da će stabla koja procvjetaju doći do roda tek tokom monsuna, čime će propustiti optimalnu sezonu.
Utjecaj klimatskih promjena
Uzrok ovog problema često se pripisuje klimatskim promjenama. Globalno zagrijavanje, promjene u obrazcima oborina i više temperature mogu značajno utjecati na razvoj usjeva. U slučaju Kuttiattoora, proizvođači su primijetili da cvjetanje može biti ograničeno na samo nekoliko stabala, čime se smanjuje ukupni prinos.
To postavlja pitanje o održivosti tradicionalnog uzgoja manga pod novim klimatskim uvjetima. Ne samo da su vremenski uvjeti izazovni, već i sama strategija uzgoja zahtijeva prilagodbe.
Povećana nevoljkost među uzgajivačima
Osim klimatskih promjena, postoji i dodatni problem – sve veća nevoljkost lokalnih stanovnika da se posvete uzgoju manga. Ovaj voćnjak zahtijeva znatan prostor, što mnogi mladi ljudi, suočeni s urbanizacijom i modernizacijom, smatraju manje privlačnim. Uspon alternativnih poljoprivrednih praksi, koje su manje zahtjevne za prostor i resurse, također doprinosi smanjenju broja uzgajivača.
Pad proizvodnje
Proizvodnja Kuttiattoor manga s oznakom zemljopisnog podrijetla (GI) opada iz godine u godinu. Godišnja proizvodnja, koja je nekada iznosila 80 tona, sada je pala na manje od 10 tona. Ovaj drastičan pad ima ozbiljne financijske posljedice za lokalne farmere, koji su se oslanjali na mango kao glavni izvor prihoda.
Madhu Komakkarai, lokalni uzgajivač, komentira kako je pad proizvodnje stvorio ozbiljnu financijsku krizu u zajednici. Farmeri se bore s izazovima koji dolaze s klimatskim promjenama i usponom novih poljoprivrednih praksi koje mogu zamijeniti tradicionalne metode.
Zaključak
Klimatske promjene i njihov utjecaj na tradicijsku proizvodnju manga u Kuttiattooru ukazuju na potrebu za prilagodbom i inovacijama u poljoprivredi. Uzimajući u obzir trenutne izazove, važno je razmišljati o održivim praksama i strategijama koje će omogućiti opstanak ove važne kulture u regiji.