Veliki zaokret u europskoj i američkoj automobilskoj industriji
U posljednjim mjesecima automobilski svijet uzburkale su dvije ključne vijesti: povlačenje ciljeva za električna vozila (EV) iz Europske unije, uz promjenu strategije najvećih proizvođača, te hrabri, 20 milijardi dolara vrijedan „okret prema benzinskim vozilima“ iz Forda. Sve to događa se u trenutku kada su električni automobili, donedavno smatrani budućnošću cestovnog prometa, suočeni s neočekivanim izazovima, pogotovo na tržištu Europske unije.
Povlačenje električnih vozila i promjena europske strategije
Europske države, predvođene velikim igračima poput Njemačke i Francuske, sve donedavno poticale su masovni prelazak na električne automobile kroz različite subvencije i regulatorne odluke. No, kako prenose velike agencije, u posljednje vrijeme vidljiv je svojevrstan „hladni tuš“. Građani se žale na visoke cijene, nedostatak infrastrukture za punjenje i ograničeni doseg EV vozila. Time su se pokazali postojeći problemi koje tehnologija još nije riješila – pogotovo u ruralnim sredinama i u manje razvijenim regijama EU.
Upravo iz tog razloga, određene zemlje – a među njima i vodeće tržište Njemačke – počinju povlačiti državne poticaje, što usporava prodaju električnih automobila i vodi ka reviziji prvotnih ambicioznih planova. Ova promjena ima domino efekt na cijelu industriju i tjera proizvođače automobila na preispitivanje vlastitih strategija.
Fordov povratak benzinu: investicija teška 20 milijardi dolara
Dok se Europska unija koleba, Ford, jedan od najstarijih i najutjecajnijih američkih proizvođača automobila, povlači vjerojatno najhrabriji potez zadnjih godina. Umjesto da nastavi s predviđenom dominacijom električnih vozila, tvrtka službeno objavljuje masovno ulaganje u tradicionalne pogonske tehnologije, s planiranim ulaganjem od čak 20 milijardi dolara u benzin i hibridne pogone.
Ova odluka temelji se na analizi tržišnih trendova. Prema izjavama čelnih ljudi Forda, potrošači u brojnim državama, prije svega u SAD-u, i dalje preferiraju tradicionalna vozila zbog njihove pouzdanosti, dostupnosti dijelova i infrastrukture, kao i niže cijene. Ford ovim zaokretom ne odustaje od elektrifikacije, ali istovremeno jasno signalizira povratak benzinu kao realnijoj opciji za naredno desetljeće.
Odjek u globalnoj autoindustriji
Ovakva kretanja kod vodećih proizvođača i regulatora imaju ogroman utjecaj na ostatak industrije, uključujući dobavljače, startupove te investitore. Pojedina manja tržišta, koja su slijedila europske standarde, sada su u iščekivanju daljnjih uputa. Automobilske kompanije, suočene s neizvjesnošću, pokušavaju balansirati između razvoja inovacija i sigurnosnog povratka poznatim tehnologijama.
S druge strane, globalna borba protiv klimatskih promjena zahtijeva smanjenje emisija CO₂, pa se sve veći naglasak stavlja na hibride, alternativna goriva i povećanje energetske učinkovitosti klasičnih motora. To bi moglo rezultirati procvatom tehnologija prijelaznog razdoblja – poput plug-in hibrida i naprednih motora sa smanjenom potrošnjom.
Korisnici između želja i mogućnosti
Na kraju, vozači diljem Europe i Amerike nalaze se „na križanju“ između ekoloških imperativa, tehnoloških ograničenja i vlastitih financijskih mogućnosti. Iako većina želi sudjelovati u borbi protiv klimatskih promjena, realnost pokazuje da električni automobili, barem zasad, nisu dostupni svima, niti su u svakodnevici uvijek najpraktičniji izbor.
Sve ove slojevite promjene jamče da će sljedećih nekoliko godina biti izuzetno dinamične, kako za proizvođače automobila tako i za njihove korisnike, a konačna „formula za uspjeh“ tek se treba otkriti u stalno mijenjajućoj automobilskoj areni.
