Softverski izazovi – rak rana automobilske industrije
Posljednjih godina automobilska industrija prolazi kroz jednu od najvećih transformacija u svojoj povijesti. Električna vozila, napredni sustavi za pomoć vozaču (ADAS) i digitalizacija automobila doveli su softver u prvi plan. I dok su nekoć mehanički problemi dominirali servisnim radionicama, nova era donijela je i nove izazove: softver je postao najslabija karika čitave industrije, pokazuje nedavno objavljena anketa s portala Notícies d’automoció.
Eksponencijalni rast složenosti softvera
Današnji automobili daleko su od jednostavnih prijevoznih sredstava – oni su zapravo “kompjuteri na kotačima”. U prosječnom vozilu novije proizvodnje nalazi se više od 100 milijuna linija koda, a taj se broj u stalnom je porastu. Svaki novi sustav – od infotainmenta do autonomnih rješenja – zahtijeva vlastiti softver koji mora besprijekorno surađivati sa svim ostalima. Ta međusobna integracija i kompatibilnost predstavljaju izniman izazov, pogotovo kad se zna da različiti dijelovi softverskih rješenja često dolaze od različitih dobavljača.
Softverske greške – od iritantnih bagova do ozbiljnih sigurnosnih propusta
Iako je automobil čistač i brži nego ikad, softverski problemi često kvare korisničko iskustvo. Stotine tisuća vozila širom svijeta svake godine bivaju povučene zbog softverskih grešaka – bilo da je riječ o neispravnim sustavima za navigaciju, neočekivanom “zamrzavanju” ekrana osjetljivih na dodir ili, što je još opasnije, o kvarovima u sigurnosnim sustavima asistencije. Softverske pogreške, prema anketi Notícies d’automoció, najčešće su prijavljivani problem od strane korisnika, čime su pretekle tipične mehaničke kvarove, poput problema s motorom ili ovjesom.
Prisilna ovisnost o OTA nadogradnjama
S obzirom na činjenicu da je većina funkcionalnosti danas definirana softverom, proizvođači autocesta kao što su Tesla, Volkswagen i Mercedes-Benz sve više posežu za OTA (Over-the-Air) ažuriranjima. Ipak, taj pristup ima svoje izazove. Iako mogućnost nadogradnje softvera bez posjeta servisu donosi niz prednosti, korisnici sve češće postaju beta-testeri u stvarnom vremenu. Nadogradnje ponekad donesu popravke, ali i nove greške ili probleme s kompatibilnošću koji iritiraju vlasnike vozila.
Kompetencijski jaz: Automobilske tvrtke vs. tehnološke kompanije
Tradicionalni automobilski giganti stoljećima su gradili stručnost na polju mehanike, ali nova stvarnost zahtijeva razinu softverske stručnosti koju nisu svi uspjeli dostići. S druge strane, tehnološke tvrtke poput Googlea i Applea duboko su u digitalnom svijetu i sve češće surađuju s proizvođačima automobila ili sami razvijaju vlastite automobile/cockpit sustave. Ta suradnja nije uvijek glatka: različite radne kulture, razvojni ciklusi i razina kontrole dovode do trzavica i napetosti oko vlasništva podataka i održavanja softvera.
Sigurnost na cesti, sigurnost podataka
Uz rastuću sveprisutnost softverskog koda, raste i opasnost od kibernetičkih napada. Automobili povezani na internet postaju nova meta hakera, što otvara vrata potencijalnim manipulacijama vozilima, krađi podataka i ucjenama. Proizvođači poput BMW-a, Toyote i Forda ulažu znatna sredstva u zaštitu od kibernetičkih prijetnji, no anketirani stručnjaci smatraju da je razvoj sigurnosnih standarda daleko iza tempa kojim raste kompleksnost softverskih rješenja.
Utjecaj na korisničko iskustvo i reputaciju brenda
Današnji kupci automobila očekuju “besprijekorno digitalno iskustvo”, slično onome na pametnim telefonima ili računalima. Kad infotainment sustav šteka ili parkirni asistenti otkažu poslušnost, frustracija se brzo pretače u loše recenzije i gubitak povjerenja prema brendu. Automobilski proizvođači svjesni su da softver nije samo pitanje funkcionalnosti i sigurnosti, već i faktor koji izravno utječe na zadovoljstvo kupaca i njihovu lojalnost.
Put prema naprijed – potreba za novom paradigom
S obzirom na sve veće zahtjeve softverske izvrsnosti, proizvođači automobila reorganiziraju razvojne strategije i ulažu u vlastite softverske ekipe ili preuzimaju specijalizirane tehnološke startupe. Raste potražnja za stručnjacima iz područja programiranja, kibernetičke sigurnosti i umjetne inteligencije. Ovim pristupom industrija se nada smanjiti broj softverskih grešaka i izgraditi povjerenje korisnika u digitalnu budućnost mobilnosti.
