Neočekivana renesansa ICE vozila u Europi nakon 2035.: Što donosi povlačenje električnih automobila?
Povijesna prekretnica ili korak unazad?
Europska unija još 2022. obvezala se na zabranu prodaje novih automobila s unutarnjim izgaranjem (ICE) od 2035. godine u sklopu šire strategije borbe protiv klimatskih promjena. Međutim, nedavni trendovi, izazovi u logistici, opskrbi i infrastrukturnom razvoju doveli su do neočekivanog obrata: električni automobili ni približno ne zamjenjuju ICE vozila planiranom dinamikom. U svijetu automobilske industrije stoga raste zabrinutost – hoće li ICE automobili doista nestati s europskih cesta ili ih čeka novi val popularnosti nakon 2035.?
Električni automobili pod pritiskom
Premda je prodaja i dalje u porastu, električna vozila suočavaju se s ozbiljnim preprekama. Ključni problemi uključuju visoke cijene novih modela, nedovoljno razvijenu mrežu punionica u ruralnim dijelovima te spor tempo tehnološkog usavršavanja baterija. Europsko tržište, osobito Njemačka, Francuska i Italija, bilježi usporavanje prodaje EV-a još od kraja 2023. godine. Proizvođači kao što su Volkswagen, Stellantis i Renault počeli su korigirati investicijske planove, usmjeravajući dio svog fokusa natrag na blage hibride, plug-in hibride, pa čak i klasične ICE modele prilagođene novim ekološkim standardima.
ICE auti: Uporni povratak i novi životi
Unatoč zelenim planovima EU-a, broj vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem na cestama mogao bi se čak povisiti nakon 2035., barem u prijelaznom razdoblju. Glavni razlog za to jest ogroman broj rabljenih vozila koji će i dalje legalno prometovati. Prema analizama, procjenjuje se da će i 2040. godine više od 100 milijuna ICE vozila ostati u prometu diljem Europe, što je gotovo 60% ukupnog voznog parka. Pravo iznenađenje čini podatak da mnogi proizvođači sada rade na razvoju sintetičkih goriva (e-fuels), što ICE modelima obećava produljen „život“ bez povećanja CO2 otiska.
Zamke i mogućnosti prijelaznog razdoblja
Vremenski procjepi između zakonske zabrane i potpune elektrifikacije stvaraju brojne izazove, ali i otvaraju poslovne mogućnosti. Tvrtke za proizvodnju i distribuciju sintetičkih goriva, kao što su Porsche i Bosch, surađuju na novim pogonskim rješenjima kojima bi ICE modeli mogli zadovoljiti ekološke standarde. S druge strane, sve veći broj europskih država uvodi poticaje ili porezna rasterećenja za nadogradnju postojećih ICE auta na niže razine emisija, osnažujući tako „drugu mladost” starijih modela.
Tržište rabljenih automobila i budućnost mobilnosti
Zabrana prodaje novih ICE automobila neće, barem prema trenutnim prognozama, dovesti do naglog izumiranja ove tehnologije. Tržište rabljenih vozila već sada bilježi rast cijena, pogotovo kad je riječ o pouzdanim dizelskim i benzinskim automobilima. Mnogi potrošači, osobito u srednjoj i jugoistočnoj Europi, još uvijek se drže provjerenih tehnologija zbog nižih troškova održavanja i nedovoljne infrastrukture za EV-ove. Ne treba zanemariti ni emocionalni faktor – ljubitelji automobila i kolekcionari već planiraju kako u nadolazećim godinama sačuvati i eventualno obnoviti svoje ICE modele.
Što možemo očekivati na europskim cestama?
Premda zakonodavstvo snažno podržava energetsku tranziciju, kompleksnost tržišta i dinamika potrošačkih navika ukazuju da će ICE vozila ostati vidljivo prisutna i desetljeće nakon 2035. godine. Transformacija europske mobilnosti očito neće biti tako brza ni jednostavna kako se prvotno očekivalo, pa se nov život za „stare motore“ čini izglednijim nego ikada prije.
