Umjetnost kao most između prošlosti i sadašnjosti
Umjetnost se često doživljava kao sredstvo izražavanja, ali za egipatskog romanopisca Hani Abd AlMurid, ona predstavlja mnogo više. On naglašava vezu između umjetnosti i civilizacije, ističući kako “što god da napišemo mora biti napisano kao umjetnost”. Ova izjava odražava duboku istinu o načinima na koje umjetnost oblikuje i odražava kulturni identitet.
Hani Abd AlMurid koristi bogato nasljeđe Egipta kao inspiraciju za svoje književne djela. Njegovi romani, među kojima se ističu “Kyrie Elison” i “Ja sam svijet”, tkaju složene priče ukorijenjene u egipatsku mitologiju i povijest. Kupnja grčkog romana u lokalnom dućanu polovnih stvari natjerala ga je na promišljanje o drevnim pričama i mitovima, potičući ga da se dublje upusti u istraživanje vlastite kulture i tradicije.
Kao upravitelj javne knjižnice Nasr u Egiptu, Hani prepoznaje ključnu ulogu knjižnica u razvoju kulturne svijesti među mladima. Knjižnice nisu samo izvori znanja, već i prozori u prošlost koji povezuju stare i nove generacije. Njegovo zalaganje za očuvanje kulture i poticanje čitateljstva predstavlja način na koji umjetnost može oblikovati društvo.
Priče rođene iz civilizacija
Dr. Hina Jamshed, pakistanska istraživačica i spisateljica, također se bavi pitanjem kako civilizacija oblikuje individualnu i kolektivnu naraciju. Njezina blizina civilizaciji Harappan inspirirala ju je da stvara fikciju koja oživljava svakodnevni život drevnog društva. U njezinim očima, prošlost i sadašnjost su nerazdvojivo povezani.
Jamshed ističe: “Važno je povezati našu prošlost sa sadašnošću i sadašnjost s budućnošću.” Ove riječi naglašavaju kako nam razumijevanje drevnih zajednica može dati smjernice za rješavanje suvremenih izazova poput klimatskih promjena i održivosti. Njezina djela potiču na razmišljanje o tome kako povijest može oblikovati naš pristup današnjim problemima.
Putovanje kroz povijest i identitet
Indonezijski putopisac i fotograf Agustinus Wibowo koristi svoje putovanje kao sredstvo istraživanja identiteta. Kao član indonezijske kineske dijaspore, putovanje mu je omogućilo da dublje istraži svoje korijene i različite aspekte vlastitog identiteta. Njegova putovanja kroz udaljene regije, od Papue Nove Gvineje do granice Tadžikistana i Afganistana, pružila su mu jedinstveni uvid u to kako povijest oblikuje zajednice.
“Pitanje identiteta je univerzalno,” ističe Wibowo. “Identiteti se mijenjaju i važnije je promovirati civilizaciju čovječanstva nego male razlike među nama.” Ova perspektiva naglašava koliko je važno razumjeti što nas povezuje, a ne dijeli, posebno u globaliziranom svijetu gdje su kulturni identiteti sve više miješani.
Na ovoj sesiji, zajednička poruka bila je jasno istaknuta: književnost ostaje moćna vrata za razumijevanje drevnih kultura i otkrivanje onoga što povezuje čovječanstvo kroz vrijeme. Umjetnost nije samo refleksija prošlosti; ona je i sredstvo za oblikovanje budućnosti, pružajući nam alate za dijalog i razumijevanje onoga što nas čini ljudima.
Balaram donosi više od dva desetljeća iskustva u medijskoj industriji, kombinirajući oštru uredničku prosudbu s dubokim razumijevanjem dinamike digitalnih vijesti. Od 2004. bio je glavni član digitalnog tima gulfnews.com, igrajući ključnu ulogu u oblikovanju njegovog identiteta. Strastven o aktualnim događajima, politici, kriketu, zabavi i viralnim sadržajima, Balaram uspijeva u pričama koje potiču razgovor. Njegova snaga leži u prilagodbi vijestima koje se brzo mijenjaju i kuriranju uvjerljivog sadržaja koji odjekuje kod čitatelja.
