Meksiko drastično povećava carine: Novi trgovinski val koji najviše pogađa Kinu
Novi trgovinski kurs Meksika
U najnovijoj epizodi globalnih trgovinskih tenzija Meksiko je odlučio povući potez koji bi mogao u značajnoj mjeri promijeniti dinamiku uvoza na svom tržištu. Od četvrtka, Meksiko značajno podiže carine na uvoz proizvoda iz zemalja s kojima nema potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Ovaj potez, izglasan od strane meksičkog Kongresa početkom prosinca, znači da će na tisuće proizvoda – od automobila, autodijelova i čelika, do tekstila, odjeće i plastike – sada biti nametnute carine i do 35%. Najveći udarac očekivano će osjetiti kineski proizvodi, iako su obuhvaćene i zemlje poput Indije, Južne Koreje, Tajlanda i Indonezije.
Zašto Meksiko podiže zidove na granici trgovine?
Glavni argumenti meksičke vlasti vezani su uz zaštitu radnih mjesta i podršku domaćoj industriji. Prema riječima predsjednice Claudije Sheinbaum i članova njene administracije, cilj nije usmjeren protiv pojedinih država, već prema poticanju lokalne proizvodnje i očuvanju ekonomske stabilnosti. U praksi, nova politika bi trebala zaštititi oko 350.000 radnih mjesta u, kako vlada navodi, “osjetljivim sektorima” poput obuće, tekstila, odjevne industrije, čelika i, naravno, automobilskog sektora. Time se želi omogućiti ono što su opisali kao “suverena, održiva i inkluzivna reindustrijalizacija” Meksika.
Industrijski i fiskalni moment: Dvostruka svrha carinske politike
Uz zaštitu domaćih radnika, očekuje se da će podignute carine polučiti i znatan fiskalni učinak – procjenjuje se da bi dodatni prihodi mogli doseći čak 3,76 milijardi dolara već naredne godine. To je izuzetno važno u kontekstu trenutnog napora Meksika da smanji svoj fiskalni deficit, dok istovremeno balansira između interesa potrošača, proizvođača i državnog proračuna.
Kritike i zabrinutost industrije
Odluka nije prošla bez otpora. Kineska vlada, ali i određeni segmenti meksičke industrije, otvoreno su kritizirali ovu politiku, upozoravajući da bi više cijene uvoza mogle dodatno otežati poslovanje domaćim proizvođačima, dok bi krajnji potrošači mogli osjetiti udar po vlastitom džepu. Naime, mnogi dijelovi i proizvodi iz azijskih zemalja neizostavni su za meksičku proizvodnu industriju, koja je snažno ugrađena u globalne nabavne lance.
Geopolitički kontekst: Meksiko i SAD protiv Kine
Za analitičare, ovakva se carinska politika, iako službeno pravdana zaštitom domaće ekonomije, tumači i kao strateški signal prema Washingtonu. Meksiko time sve više usklađuje svoju trgovinsku politiku s američkom, posebice uoči skorog preispitivanja United States-Mexico-Canada Agreement (USMCA). Podizanjem barijera za kineske (i druge azijske) proizvode, Meksiko jasno daje do znanja gdje stoji u novoj eri američko-kineskog trgovinskog rata, pokušavajući istovremeno zaštititi svoje interese u okviru Sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma.
Sektorski fokus: Automobilska i čelična industrija pod povećalom
Posebno su na udaru sektori koji se tradicionalno smatraju okosnicom meksičke industrijske baze: automobilska industrija, proizvodnja autodijelova, čelik i tekstil. Ovi segmenti već godinama bilježe izuzetno veliki uvoz iz Kine i drugih azijskih država, zbog čega bi novi val carina mogao imati lančane posljedice – od rasta cijena gotovih proizvoda do mogućeg preslagivanja dobavnih lanaca i čak preseljenja proizvodnje.
Perspektiva budućih trgovinskih odnosa
I dok domaće vlasti promoviraju novu carinsku politiku kao nužan korak prema jačanju meksičke ekonomije, na globalnoj sceni budi se zabrinutost oko potencijalnog domino efekta i daljnjih poremećaja u svjetskoj trgovini. Sve više postaje jasno da trgovinski ratovi i strategije protekcionizma neće uskoro izaći iz mode, a potezi Meksika i pozicioniranje prema SAD-u i Kini pratit će se s posebnom pozornošću u godinama koje dolaze.
