Autori: Alessandro Parodi, Gleb Stolyarov i Alexandr Reshetnikov
Uvod u trgovinu automobilima između Kine i Rusije
U svjetlu nedavnih geopolitičkih promjena, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, trgovina automobilima između Kine i Rusije doživjela je značajne promjene. Deseci tisuća automobila izvoze se iz Kine u Rusiju prema shemama sivog tržišta, čime se često zaobilaze sankcije zapadne i azijske vlade. Ovi podaci, koje je pregledao Reuters, otkrivaju složene mreže trgovine koje se razvijaju unutar ovog konteksta.
Proizvodnja i klasifikacija automobila
Prema istraživanjima, većina automobila koji se izvoze u Rusiju proizvodi se u Kini, gdje mnoge međunarodne marke surađuju s lokalnim partnerima. Postoji i značajan postotak automobila koji se nakon proizvodnje u inozemstvu šalju u Kinu kako bi se zatim klasificirali kao rabljeni automobili bez prijeđenih kilometara. Ova praksa omogućava ruskim trgovcima da zaobiđu obveze proizvođača automobilima i jednostavnije izvoze vozila. Zhang Ai Jun, bivši izvoznik automobila, naglašava da je ovakav pristup jednostavniji za izvoznike i trgovce.
Financijska korist trgovaca
Rabljeni automobili bez prijeđenih kilometara često se prodaju po znatno nižim cijenama u Kini, ali u Rusiji postigli su cijene koje odgovaraju novim automobilima. Ova situacija stvara veliki profit za ruske trgovce koji mogu iskoristiti razliku u cijenama. Prema podacima Autostata, popularnost rabljenih automobila kao kanala za nabavu stranih marki raste, a trgovci smatraju da je to suštinski način za zadovoljenje potražnje u Rusiji.
Sankcije i njihovo zaobilaženje
Unatoč izričitim zabranama pojedinih proizvođača automobila, poput Mercedesa, BMW-a i Volkswagen grupe, koji su istaknuli da se protive prodaji u Rusiju, stvarnost ukazuje na to da je provedba ovih zabrana složena. Direktor Panavto-Zapad, Dmitrij Zazulin, napominje da mnogi kupci i dalje žele zapadnjačke marke, ali ih mogu nabaviti samo kroz paralelne kanale, čime se još više komplicira situacija.
Povezanost kineske i ruske industrije automobila
Prema statistikama Autostata, uvoz automobila iz Kine u Rusiju predstavlja sve veći udio u ukupnom broju vozila zapadnih i japanskih marki. Broj takvih vozila proizvedenih u Kini više se nego udvostručio od 2023. godine i sada čini gotovo polovicu od 130.000 automobila koji su registrirani u Rusiji. Od 2022. godine, više od 700.000 vozila stranih marki prodano je u Rusiji, što jasno ukazuje na trend koji se nastavlja unatoč sankcijama.
Popularnost brendova i modeli
Podaci pokazuju da su Rusi prošle godine kupili više Toyota od drugih stranih marki, s obzirom na to da je Toyota prestala izvoziti nova vozila u Rusiju. Unatoč tome, automobili i dalje nalaze put do ruskih kupaca putem posrednika. Mazda se suočava s istim izazovima, navodeći da se njihovi automobili prodaju kroz neovisne kanale koji su izvan njihove kontrole.
Kineska uloga u ilegalnom izvozu
Prema stručnjaku za sankcije Sebastiaanu Benninku, zaobilaženje sankcija je tako rasprostranjeno da je gotovo nemoguće potpuno spriječiti dolazak određenih automobila u Rusiju. Njemačka vlada i dalje izjavljuje da se njene carinske vlasti bore s kršenjem sankcija i surađuju sa sličnim tijelima unutar EU, ali oblik trgovine koji se odvija između Kine i Rusije ostaje izazovan za upravljanje.
Rast proizvodnje njemačkih automobila u Kini
Iako su ruske prodaje vozila značajno opale od 2022. godine, prodaja njemačkih i japanskih automobila proizvedenih u Kini pokazuje porast. Autobusi i SUV-ovi koji se proizvode u Kini, poput Mercedesovog G-klase i BMW-ovog X1, postaju sve popularniji u Rusiji. Prema analizama, mnogi od automobila koje ljubitelji luksuza u Rusiji žele, zapravo su proizvedeni u Kini, ali se nadalje preprodaju u ruskoj akviziciji.
Nastavak trgovinskih lanaca
Trgovci u Rusiji, poput Vladimira, koji žive u Vladivostoku, često koriste složene mreže posrednika kako bi došli do željenih modela. Ova praksa naglašava trenutne okolnosti trgovine između Rusije i Kine, gdje se istovremeno sastaju interesi različitih tržišnih sudionika. Zanimljivo je da se i dalje bilježe stotine malih transakcija koje omogućuju cirkulaciju automobila unatoč visokoj cijeni i složenosti procesa.
Uloga vlada u kontroliranju trgovinskih tokova
Vlade Kine i Rusije otvoreno se protive stranim sankcijama, smatrajući ih nezakonitima. Unatoč naporima drugih zemalja, uključujući EU, Koreju i Japan, da suzbiju ovakve prakse, granice trgovinske razmjene ostaju labave, što otežava učinkovitu stručnu kontrolu. Statistika prodaje pokazuje da se nalazimo usred intenzivnog previranja na globalnom tržištu automobila, gdje su smjernice i pravila podložni brzim promjenama.