Povijesna odluka: EU ukida planiranu zabranu automobila s unutarnjim izgaranjem
Europska unija ovih je dana donijela važnu odluku koja će snažno utjecati na cijeli automobilski sektor: privremeno je odustala od potpune zabrane prodaje vozila na tradicionalni pogon, odnosno sa motorima s unutarnjim izgaranjem. Tom odlukom mijenjaju se pravila igre u industriji koja je zadnjih desetljeća bila usredotočena na tranziciju s fosilnih goriva na električne ili alternativne izvore energije. Ovakav zaokret izaziva buru reakcija među proizvođačima auta, zakonodavcima i samim potrošačima.
Što je dovelo do povlačenja zabrane?
Originalni plan EU bio je do 2035. godine potpuno zabraniti prodaju novih vozila na dizelski i benzinski pogon. No, pod pritiskom nekih zemalja članica, ali i automobilske industrije, odluka je ublažena. Ključna prepreka bili su logistički i infrastrukturni izazovi – nedovoljno razvijena mreža punionica, skupi električni automobili i tehnološke neizvjesnosti u pogledu skladištenja energije i opskrbnih lanaca baterijama.
Guanyadors: Tko dobiva ovom odlukom?
Najveći dobitnici, barem u kratkom roku, su tradicionalni proizvođači automobila poput Volkswagen Grupe, Stellantis-a i Renaulta. Njima odluka daje više vremena za pudučavanje elektrifikacije, prodaju postojećih modela i prilagodbu modela poslovanja. Također, proizvođači luksuznih i sportskih vozila – poput Ferrarija ili Lamborghinija – koji su imali poteškoća s elektrifikacijom zbog specifične baze kupaca i performansi, dobivaju dodatan prostor za razvoj i testiranje električnih tehnologija.
Nadalje, tržišta Srednje i Istočne Europe, gdje elektrifikacija zaostaje zbog slabije platežne moći i nedostatka infrastrukture, profitiraju jer još nisu spremni za brzu i kompletnu električnu revoluciju.
Gubitnici: Tko gubi ovom mjerom?
Gubitnici su, paradoksalno, ambiciozne start-up kompanije i proizvođači koji su svoje poslovne planove i ulaganja u potpunosti usmjerili na električne automobile, kao što su Tesla ili NIO. Stabilnost i predvidljivost pravnog okvira važni su za ulaganja, a svaka promjena pravila može uzrokovati nesigurnost i prekid planiranih investicija. Također, kompanije vezane uz infrastrukturu za EV, poput operatora punionica i dobavljača dijelova za električna vozila, mogle bi osjetiti usporavanje tržišta.
Dio potrošača i ekoloških aktivista također vidi ovu odluku kao korak unazad u borbi protiv klimatskih promjena, smatrajući da će usporiti prijelaz na čistu mobilnost.
Što se događa sljedeće: Novo poglavlje europske auto-politike
Povlačenje iz potpune zabrane ne znači kraj tranzicije prema zelenijoj mobilnosti. Očekuje se da će EU usvojiti fleksibilniji pristup, poput poticanja tzv. e-goriva (synthetic fuels) koja izgaranjem ne povećavaju ukupnu količinu CO₂ u atmosferi. Takav model omogućit će tradicionalnim motorima produljenje roka trajanja, ali samo uz uvjet nulte emisije ugljika.
U paraleli, nastavljaju se masivni javni i privatni ulozi u izgradnju infrastrukture za električna vozila, razvoj baterijskih tehnologija i alternativnih pogonskih rješenja. Zemlje poput Njemačke ili Francuske zadržavaju nacionalne strategije snažnog promicanja elektromobilnosti kroz subvencije, porezne olakšice i izravne investicije.
Globalni utjecaj i reakcije industrije
Odluka EU utječe na cijeli svjetski automobilski lanac, jer zemlje izvan Unije često prate europske ekološke norme. Proizvođači iz Japana, Južne Koreje i SAD-a prilagodit će svoje strategije, balansirajući između tradicionalnih i električnih portfolia s obzirom na dinamiku europskog tržišta.
Istovremeno, neki sektori unutar EU ističu priliku za inovacije: kemijska industrija ubrzano razvija sintetička goriva, dok inženjerske kompanije investiraju u nove, čišće verzije klasičnih motora. Nema sumnje, europska autoindustrija navikla se na stalne promjene pravila i uvijek iznova traži svoju konkurentsku prednost.
Raspoloženje javnosti i budućnost tržišta
Odmak od potpune zabrane izaziva miješane osjećaje među građanima. Dio potrošača žali se na visoke cijene električnih automobila i spor razvoj mreže punionica, dok drugi podržavaju ambiciozne klimatske ciljeve. Tržišni podaci pokazuju da električna vozila i dalje bilježe solidan rast prodaje, ali niža nego što su predviđale ranije optimistične prognoze.
Izgleda da će se europsko tržište automobila narednih godina razvijati uz logiku “i jedno i drugo”: tradicionalni motori ostat će prisutni dulje od planiranog, dok električni i alternativni pogoni nastavljaju polako, ali sigurno, zauzimati sve veći udio. Izazov za industriju i zakonodavce bit će pronaći optimalnu ravnotežu između tehnološke inovacije, tržišne realnosti i klimatskih imperativa.