Devet zemalja EU poziva na oprez u politici “kupuj europsko”: Dileme oko kineskih dijelova u europskoj industriji
Poticaji za “kupuj europsko” – Nova strategija Europske unije
U svjetlu globalnih izazova i sve veće konkurencije iz Kine, Europska unija posljednjih godina razmatra različite oblike poticaja za europske proizvođače. Jedan od alata na tom popisu su tzv. politike “kupuj europsko”, čija je svrha smanjiti ovisnost o jeftinim kineskim komponentama i potaknuti razvoj domaćih, europskih dobavljača. Takva strategija, osim očuvanja industrijskih radnih mjesta, ima za cilj i zaštitu domaće proizvodnje te jačanje otpornosti europske industrije, posebno u sektorima kritičnima za gospodarstvo, poput automobilske industrije.
Oprez devet članica: Zašto nije sve crno-bijelo?
Međutim, devet država članica EU – među kojima su Nizozemska, Švedska, Estonija, Finska, Belgija, Češka, Danska, Irska i Slovenija – ovih su dana javno istaknule potrebu za oprezom kod implementacije spomenutih politika. Njihovu zabrinutost nije teško razumjeti: selektivno favoriziranje europskih proizvođača nad uvoznima može dugoročno imati negativne posljedice po inovacije, konkurentnost i cijene. Ove zemlje smatraju kako Zajednica treba izbjeći protekcionističke mjere koje bi mogle uzrokovati tržišne poremećaje, narušiti odnose s vanjskotrgovinskim partnerima i na kraju – poskupiti krajnji proizvod potrošačima.
Automobilska industrija pod povećalom
Posebno osjetljivo područje ostaje automobilska industrija, gdje su kineski dijelovi zadnjih godina preplavili tržište zahvaljujući značajno nižim cijenama. Potezi EU u smjeru smanjenja uvoza iz Kine mogli bi poljuljati snabdijevanje i dodatno pritisnuti europsku automobilsku industriju, koja se ionako nalazi u procesu tranzicije prema elektrifikaciji. Ujedno, proizvođači diljem Europe upozoravaju na to da kratkoročne mjere neće uvijek automatski rezultirati brzim razvojem europskih alternativa visoke kvalitete.
Geopolitički kontekst i utjecaj na odnose s Kinom
Zastupnici “oprezne” linije ističu da bi nagli zaokret mogao imati širi geopolitički utjecaj, pogotovo na odnose između EU i Kine. Kina već dulji niz godina intenzivno ulaže u europske tvrtke, a uzajamna trgovina predstavlja ključni segment gospodarstava s obje strane. Uvođenje restriktivnih politika prema “kineskim dijelovima” moglo bi izazvati uzvratne mjere, dovesti do trgovinskih ratova ili usporiti dotok sirovina, što je posebno osjetljivo u jeku promjena u globalnim opskrbnim lancima.
Dilema između sigurnosti i slobodnog tržišta
Cijela rasprava pokazuje osjetljivu ravnotežu između ojačavanja domaće sigurnosti lanaca opskrbe i održavanja slobodnog tržišnog natjecanja u Europskoj uniji. Pristaše “kupuj europsko” modela tvrde kako je neophodno ograničiti naslanjanje na vanjske, nepredvidljive partnere, dok protivnici upozoravaju na opasnost od gubitka tehnološke dinamike i povećanja cijena roba za europske građane.
Što slijedi? Rasprava se nastavlja
Kako se očekuju daljnji razgovori unutar europskih institucija te među članicama, jasno je da se radi o kompleksnom pitanju koje nadilazi pukotinu između jeftine proizvodnje i industrijske autonomije. Politiku koja balansira inovativnost, dostupnost i sigurnost javnih interesa bit će teško oblikovati, posebice u tako konkurentskom sektoru kao što je automobilska industrija.
Izvor: Noticias d’automoció
