Nova “carinska bitka” između EU i Kine: Jesu li tarife na kineska električna vozila promašile cilj?
Posljednjih mjeseci, Europska unija donijela je odluku o uvođenju dodatnih tarifa na uvoz električnih automobila iz Kine. Cilj je bio jasan: zaštititi domaću automobilsku industriju koja se teško nosi s konkurencijom iz Kine, gdje proizvođači mogu ponuditi EV modele po znatno nižim cijenama zahvaljujući vladinim subvencijama i nižim troškovima proizvodnje. Međutim, prema najnovijim analizama i iskustvu s tržišta, postavlja se pitanje ima li ova mjera zapravo suprotan učinak od željenog.
Razlozi uvođenja tarifa
Europska komisija istaknula je da kineske kompanije, osobito BYD, SAIC i Geely, izravno profitiraju od državnih potpora, što dovodi do dampinških cijena na europskom tržištu. Europske vlasti boje se da bi, bez dodatnih tarifa, lokalni brendovi poput Volkswagen, Renault i Stellantis mogli izgubiti znatan tržišni udio, što bi dugoročno ugrozilo i radna mjesta i inovacije u ovoj industriji koja je od vitalnog značaja za gospodarstvo EU.
Kineski odgovor i reakcija tržišta
Kina nije ostala dužna – najavila je mogućnost kontramjera na europske proizvode, uključujući automobile i poljoprivredne proizvode. Paralelno, kineske kompanije na inovativan su način zaobišle dio troškova: ubrzale su otvaranje novih tvornica unutar same Europe, najčešće u Mađarskoj, Španjolskoj i drugim državama s povoljnijom investicijskom klimom. Tako proizvodi poput BYD Seal ili MG4 sada stižu “domaće” s europskih proizvodnih traka, zaobilazeći izravno visoke carine. Ovim pristupom kineski proizvođači jačaju ulogu i utjecaj na europskom tržištu te dodatno pozicioniraju svoje brendove kao ozbiljne globalne igrače.
Utjecaj na europske potrošače
Novi porezi automatski su značili veće cijene električnih vozila iz Kine, no domaći proizvođači nisu požurili spustiti cijene svojih modela. Za kupce to znači veću cijenu ulaska u svijet električne mobilnosti, čime se odgađa širi prelazak na čišći oblik prijevoza, što je u suprotnosti s ekološkim ciljevima EU. Dodatno, zanimljiva je činjenica da dio europskih proizvođača već ima strateške partnere u Kini, pa se dio njihovih vlastitih modela ili baterija proizvodi upravo tamo.
Komplicirani odnosi među proizvođačima
Automobilska industrija u Europi snažno je globalno umrežena. Mnogi brendovi, uključujući Volkswagen i BMW, imaju značajne investicije u Kinu, ne samo zbog prodaje nego i zbog suradnje na razvoju budućih tehnologija, kao što su baterije nove generacije ili pametni infotainment sustavi. Stoga neki analitičari upozoravaju da bi dugotrajan carinski rat mogao naštetiti i europskim proizvođačima, otežavajući im pristup ključnim kineskim tržištima, tehnologijama i partnerstvima.
Strukturni izazovi i potreba za inovacijama
Jedan od ključnih izazova leži u strukturnim razlikama – kineski proizvođači brže uvode nove tehnologije, modeli im dolaze do kupaca u znatno kraćem roku, a pristup elektrifikaciji i digitalizaciji više je usmjeren na korisničko iskustvo i cjenovnu pristupačnost. Europski proizvođači, pritisnuti višim troškovima, strožim normama i sporijom birokracijom, često zaostaju na tom području, unatoč kvaliteti i pouzdanosti svojih automobila.
Šira slika transformacije tržišta
Tarife na kineske električne automobile u osnovi su pokušaj očuvanja konkurentnosti tradicionalnog europskog automobilskog sektora, ali tržišna dinamika i brzi razvoj kineskih kompanija pokazuju kako su potrebna nova prilagođavanja. Kineske investicije u proizvodne kapacitete diljem Europe te kontinuirano snižavanje cijena proizvodnje električnih automobila mogli bi u idućim godinama dodatno promijeniti odnos snaga na europskom tržištu, ali i potaknuti europske brendove da ubrzaju inovacije i pristupe transformaciji poslovnih modela.
