Što se događa s automobilskom industrijom kad roboti zamijene ljude?
Automobilska industrija prolazi kroz svojevrsnu revoluciju – i to ne samo zbog prelaska na električna vozila ili novih tehnoloških inovacija poput autonomne vožnje. Prava tiha promjena događa se na samim tvorničkim linijama, gdje roboti sve češće zamjenjuju radnike. No, postavlja se jednostavno i važno pitanje: Ako roboti preuzmu većinu poslova, tko će na kraju imati novca za kupnju tih automobila?
Automatizacija i nestanak tradicionalnih radnih mjesta
Posljednjih desetljeća automobilsku industriju obilježava kontinuirano povećanje automatizacije. Robotići-sklopke već godinama zavaruju karoserije, postavljaju motore, lakiraju lim, a sada sve više i upravljaju logistikom i skladištenjem. S jedne strane, tvrtke poput BMW-a, Forda, Tesle i Hyundai Motor Group ističu da ovakve promjene dovode do veće preciznosti i manjeg broja pogrešaka u proizvodnji. S druge strane, sve više radnih mjesta nestaje ili se premješta u digitalno okruženje, što stvara novu vrstu nezaposlenosti među radnicima čije se vještine više ne traže.
Posljedice za masovno tržište automobila
Automobili su dugo bili simbol osobne slobode, ali su istodobno i masovni proizvod. Ključ uspjeha brendova kao što su Volkswagen, Toyota ili General Motors upravo je u količini proizvedenih – i prodanih – automobila. No, ako zbog robota stotine tisuća ljudi izgube posao, logično je pitanje tko će na kraju imati dovoljnu kupovnu moć da potakne tu toliku potražnju. Nestajanjem srednje klase i rastom nezaposlenosti, tržište automobila se može radikalno suziti na uži krug bogatijih kupaca.
Novi izazovi za proizvođače automobila
Automobilske tvrtke suočene su s paradoksom. Digitalizacija i robotizacija proizvodnje čine ih profitabilnijima i efikasnijima, ali mogu istodobno smanjiti bazu njihovih potencijalnih kupaca. Posljednje studije primjerice pokazuju da su regije s najvećom koncentracijom automatizacije one u kojima padaju prihodi kućanstava i raste društvena nejednakost. Na dugoročnoj razini to može proizvesti začarani krug: manje posla, manje novca u optjecaju, slabija prodaja automobila.
Varijacije među tržištima i potencijal za nove modele vlasništva
Situacija nije u svim dijelovima svijeta jednaka. Primjerice, u azijskim i nekim istočnoeuropskim tržištima još postoji veća otpornost na potpunu automatizaciju zbog jeftinije radne snage. No trend je jasan i globalno nezaustavljiv. Zbog toga se pojavljuju novi modeli vlasništva, poput car-sharinga (dijeljenja auta), pretplatničkih usluga te flota autonomnih vozila, što sugerira da bi u budućnosti manje pojedinaca zapravo posjedovalo automobil. Time bi se ublažila ovisnost o individualnoj kupovnoj moći, ali i promijenila kultura korištenja automobila kakvu danas poznajemo.
Pitanje pravedne raspodjele tehnološkog napretka
Glavna dilema ostaje: tko će uživati u koristi od povećane produktivnosti koju donosi robotizacija? Dio ekonomske teorije zagovara univerzalni temeljni dohodak kao način raspodjele bogatstva stvorenog automatizacijom, dok drugi smatraju da se prednosti razvoja moraju vratiti radnicima kroz obrazovanje i prekvalifikacije. Jedno je sigurno – automobil više nije samo proizvod, već postaje i ogledalo društvenih promjena, paradoksa i budućih izazova.
