Odakle dolazi luksuzna supertaka?
Luksuz i ekskluzivnost uvijek su bili pod lupom vlasti kad je riječ o oporezivanju. Države često posežu za tzv. “impost de luxe” – posebnim porezom na skupe proizvode ili usluge, poput luksuznih automobila i privatnih zrakoplova. Ovakve mjere prvenstveno služe za popunjavanje državnog proračuna i smanjenje društvenih razlika. Upravo je to bio povod za stvaranje luksuznog poreza u nekoliko europskih država, uključujući Španjolsku, Italiju i Francusku, tijekom posljednjih godina, odakle primjer stiže i u Hrvatsku.
Koliko novca generira luksuzni porez?
Prema najnovijim službenim podacima, “impost de luxe” na skupe automobile i privatne avione u protekloj je fiskalnoj godini generirao više od 900 milijuna američkih dolara. Najveći dio tog kolača otpada na prodaju luksuznih automobila poznatih brendova poput Ferrari, Lamborghini, Rolls-Royce ili Bentley. Nadalje, tranzit i prodaja privatnih aviona zahvaljujući ovom porezu također je zabilježila zapaženi porast prihoda za državnu blagajnu. Kroz sofisticiranu mrežu naplate, država uspijeva zahvatiti značajan udio prometa luksuznih investicija, a sve s ciljem ravnomjernije raspodjele društvenog bogatstva.
Zašto se porez sada smanjuje?
Iako je porez donio velik kapital, posljednjih mjeseci dolazi do njegovog smanjenja. Jedan od glavnih razloga su pritisci automobilskih lobija i udruženja vlasnika privatnih aviona. Tvrdnje su jasne: preveliki porezi mogu odvratiti luksuznu potrošnju, potaknuti odljev bogatih kupaca u inozemstvo i naštetiti domaćim proizvođačima i distributerima. Odluka o smanjenju poreza, donijeta na razini vlade, osmišljena je tako da potakne domaću prodaju i spriječi silaznu spiralu u premium segmentu tržišta. Smanjenjem izračuna porezne osnovice i postotka, država nastoji pronaći balans između fiskalnih potreba i održivosti luksuzne industrije.
Tko su najveći gubitnici i dobitnici novog poreznog režima?
Jedno je sigurno – luksuzna industrija očekuje oživljavanje. Proizvođači i prodavači ekskluzivnih brendova u automobilskom sektoru i segmentu privatnog zrakoplovstva već bilježe prve pozitivne signale te se nadaju povećanju interesa i prometa. No, dio javnosti smatra kako smanjenje opterećenja najbogatijima ide na štetu javnih financija. Protupitanja o socijalnoj odgovornosti i ravnoteži oporezivanja sve češće su na dnevnom redu. Dok jedni tvrde da poticanje luksuzne potrošnje ima multiplikacijski učinak na gospodarstvo (kroz servisne usluge, prodaju goriva, održavanje itd.), drugi zagovaraju pravednije porezno opterećenje kako bi se prikupljeni novac mogao preusmjeriti u javno zdravstvo, obrazovanje ili infrastrukturu.
Kako tržište reagira na promjene u porezu?
Nakon objave o smanjenju luksuznog poreza, tržište je reagiralo opreznim optimizmom. Auto saloni koji drže ekskluzivne brandove primijetili su blagi porast upita i rezervacija. Istovremeno, brokerske tvrtke koje posreduju pri kupovini ili najmu privatnih aviona izvješćuju o “oporavku segmenta”, nakon što su prethodnih mjeseci zabilježile stagnaciju zbog povećane cijene oporezivanja. U sektoru financijskog savjetovanja, povećava se broj klijenata koji traže analize isplativosti investicija u luksuznu imovinu, uzimajući u obzir nove niže porezne stope.
Šira slika: što donosi budućnost luksuznih poreza?
Iako nema univerzalnog odgovora, jasno je da će se borba oko “impost de luxe” nastaviti. Balansiranje između fiskalnih potreba države i tržišnih impulsa luksuzne industrije ostaje izazov. Bit će zanimljivo pratiti kakve će efekte daljnje porezne reforme imati: hoće li država potaknuti veću potrošnju i privući kapital ili će javnost inzistirati na ponovnom podizanju poreza zbog osjećaja pravičnosti? U svakom slučaju, luksuz – bilo na kotačima ili u zraku – i dalje ostaje pod povećalom poreznih sustava širom svijeta.
