Bipartidni prijedlog zakona u SAD-u mogao bi nehotice izgurati Mercedes-Benz s američkog tržišta
U Kongresu Sjedinjenih Američkih Država trenutačno se razmatra novi prijedlog zakona koji bi mogao, iako nenamjerno, imati ozbiljne posljedice za Mercedes-Benz i još nekoliko međunarodnih proizvođača automobila. Radi se o zakonodavstvu kojemu je glavni cilj ograničavanje utjecaja stranih rivala – prije svega Kine – na američku automobilsku industriju, ali čija bi nepreciznost i široka formulacija mogle izaći iz okvira prvotne namjere.
Što zakon predviđa?
Prijedlog pod nazivom Motor Vehicle Modernization Act of 2026 predviđa zabranu proizvodnje, uvoza i prodaje automobila u SAD-u za proizvođače u čijoj vlasničkoj strukturi postoje izravni ili neizravni udjeli koje drže „strani adversari”, konkretno Vlada Narodne Republike Kine, Rusije ili Sjeverne Koreje – odnosno tvrtke ili pojedinci povezani s tim državama. Ako bi tvrtka prekršila ovu odredbu, uslijedila bi zabrana poslovanja na čak pet godina.
Kineski kapital u Mercedes-Benzu – gdje je problem?
Mercedes-Benz Group AG, kao matična tvrtka poznatog njemačkog brenda, nalazi se u složenoj vlasničkoj situaciji: BAIC (kineski državni proizvođač automobila) posjeduje otprilike 9,98% udjela, čime je najveći pojedinačni dioničar. Dodatnih 9,69% drži poznati kineski milijarder Li Shufu, vlasnik Geely grupe, putem fonda Tenaciou3 Prospect Investment. Ukupno, kineski dioničari posjeduju 19,67% Mercedes-Benz Group AG-a – više nego dovoljan iznos da se ovaj proizvođač nađe unutar opsega najavljenih restrikcija, ovisno o točnoj interpretaciji zakona.
Utjecaj na američke proizvodne pogone i radna mjesta
Mercedes-Benz je u SAD-u duboko ukorijenjen: od 1997. godine u Alabami posluje velika tvornica u Tuscaloosi, a odnedavno su dosegnuli više od 5 milijuna proizvedenih vozila. Tvrtka zaposljava više od 10.000 Amerikanaca, doprinosi investicijama, porezima i regionalnom razvoju. Konsenzus među analitičarima jest da bi, u slučaju zabrane poslovanja Mercedes-Benza zbog vlasničkih veza s Kinom, izravno bila ugrožena tisuće radnih mjesta i milijardi dolara ulaganja, što izaziva zabrinutost ne samo u industriji, već i kod lokalnih zajednica.
Zabrinutost u industriji i potreba za jasnijom definicijom
Strukovna udruženja, uključujući Alliance for Automotive Innovation, generalno podupiru vladine napore za suzbijanje utjecaja Kine na ključne industrije, ali ujedno snažno apeliraju na zakonodavce da vrlo pažljivo definiraju pojmove „vlasništva” i „kontrole”. Neodređenost bi, upozoravaju, mogla nenamjerno „pomesti” i velik broj inozemnih investicija čiji ciljevi nisu kompromitiranje nacionalne sigurnosti, nego dugoročno poslovanje na američkom tržištu. Zbog toga se industrija i dalje zalaže za jasnoća u zakonodavstvu kako bi, uz zaštitu sigurnosti, bile očuvane i postojeće proizvodne aktivnosti te investicije u SAD-u.
Širi kontekst i potencijalni utjecaj na druge proizvođače
Mercedes-Benz nije jedini koji bi se zbog zakonskog praga od 15%, propisanog i u „Vehicle Security Connected Act of 2026”, mogao suočiti s gubitkom pristupa američkom tržištu. Među ostalim proizvođačima automobila s kineskim kapitalom su i Volvo, Lotus, Faraday Future i Karma Automotive. Za mnoge je od njih SAD ključno tržište, a ovisnost o investicijama često je posljedica globalizacije autoindustrije u posljednja dva desetljeća. I dok zakon sadržava određene iznimke za „dugogodišnje američke“ tvrtke, one ne obuhvaćaju dioničku strukturu koja uključuje strane vlade ili njima povezane entitete.
Dodatne tehnološke i regulatorne mjere
Nova pravila koja se odnose na povezanost s Kinom ne tiču se samo vlasničke strukture, već i tehnologija. Tako od modelne godine 2027. stupa na snagu zabrana korištenja određenih komponenti i softvera u povezanim vozilima, dok su zabrane određenih hardverskih rješenja najavljene za 2030. godinu. Time američki regulatori žele dodatno smanjiti rizike za nacionalnu sigurnost vezano uz pristup podacima i tehnologijama poteklima iz Kine.
Aktualni status prijedloga i što slijedi
Dok prijedlog zasad postoji samo u Predstavničkom domu, još uvijek nema paralelne inicijative u Senatu. To ostavlja prostor za daljnje izmjene i pregovore o točnoj formulaciji i opsegu zakona. U međuvremenu, kako zakonodavni proces traje, neizvjesnost raste i kod proizvođača automobila i kod američkih radnika te lokalnih zajednica o tome što budućnost može donijeti.
