U svjetlu sveprisutnog problema masovnog turizma, vodič Fodor objavio je svoj godišnji “Bez popis” za 2026. godinu, na kojem se nalaze brojna popularna turistička odredišta koja su zbog neodrživog rasta turizma stavljena na “popis zabranjenih putovanja”. Ova mjera uslijedila je kao reakcija na zabrinutost zbog negativnog utjecaja turizma na lokalne zajednice i prirodni okoliš, a Fodor naglašava kako je svrha popisa potaknuti odgovornije putovanje, a ne potpuno odustajanje od posjeta ovim lokacijama.
Ove godine, popis uključuje osam odredišta koja se suočavaju s ozbiljnim posljedicama prekomjernog broja posjetitelja. Kroz odrednice ovog popisa, Fodor upozorava na ekološke i socijalne probleme koje masovni turizam može izazvati. S porastom broja turista, lokalne zajednice često se suočavaju s problemima poput gubitka identiteta, preopterećenja infrastrukture i degradacije okoliša.
Među odredištima koja su uvrštena na ovaj popis nalaze se Kanarski otoci, kao i nekoliko talijanskih i francuskih lokacija. Kanarski otoci, poznati po svojim prekrasnim plažama i blagoj klimi, već neko vrijeme se bore s problemima prekomjerne turističke opsjednutosti. Slično tome, regije u Italiji i Francuskoj izvještavaju o sličnim teškoćama, gdje lokalne zajednice pate zbog rasta cijena stanovanja i komercijalizacije svojih prostora.
Fodor naglašava kako je svrha “Bez popisa” pružiti dojam o mjestima koja trebaju pauzu od masovnog turizma, a ne poticati bojkot. Također, primjećuje kako su neki klasični kandidati za ovaj popis, poput Venecije i Barcelone, nedostajali ove godine, iako se i nadalje suočavaju s izazovima sličnim onima koji su navedeni u aktualnom popisu. Iako ta odredišta nisu “ozdravila”, njihovo izostavljanje omogućuje koncentraciju na manje poznate, ali jednako ugrožene destinacije.
Također, razlog za zabrinutost leži u učincima masovnog turizma na okoliš. Fodor ističe kako gotovo svaka destinacija koja zavisi od turizma, bez obzira na njenu popularnost, mora se suočiti s pitanjima održivosti. S procesima urbanizacije na čelu, često dolazi do uništavanja prirodnih staništa, povećane proizvodnje otpada i zagađenja, što dovodi do štetnih posljedica po lokalne ekosustave.
Na primjer, Isola Sacra u Italiji se našla na popisu zbog planiranog izgradnje velikog terminala za kruzere koji bi mogao znatno povećati broj posjetitelja, dok kritičari upozoravaju na potencijalnu štetu samog okoliša te lokalne zajednice koja se već bori da zadrži svoj identitet.
Konačno, pariška četvrt Montmartre suočava se s velikim izazovima zbog prekomjernog broja turista. Oko 11 milijuna posjetitelja godišnje dolazi u ovu povijesnu četvrt, a lokalni stanovnici izražavaju zabrinutost zbog komercijalizacije prostora. Suvenirnice, prepuni kafići i kratkoročni najam zamijenili su izvorni karakter četvrti, što nameće pitanje kako zadržati autentičnost ovih mjesta dok se istovremeno omogućuje turistički razvoj.
