Kako Kina Postaje Glavni Igrač u Izvozu Vozila u Rusiju

Unatoč strogim sankcijama koje su uvedene nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, rusko tržište i dalje prima velika količina stranih vozila putem kanala sivog tržišta, s posebnim naglaskom na Kinu. Podaci o registraciji te industrijski izvori ukazuju na to da se vozila japanskih, njemačkih i južnokorejskih marki izvoze putem raznih posrednika, često zaobilazeći korporativne obveze povlačenja i kontrole izvoza.

Uloga Kine u Tranziciji Vozila

Mnoge od tih vozila koja stignu u Rusiju proizvedena su u Kini kroz zajednička ulaganja ili su jednostavno otpremljena u tu zemlju prije nego što budu ponovno izvezena. Sve veći udio na tržištu čine “rabljeni automobili bez prijeđenih kilometara”. Ova su vozila nova, registrirana u Kini i zatim reklasificirana kao rabljena kako bi se izbjegli strogi zahtjevi za odobrenje proizvođača automobila.

Mehanika Zaobilaženja Sankcija

Siva trgovačka mreža iskorištava regulatorne praznine i tržišne poticaje. Trgovci registriraju nova vozila u Kini, što im omogućuje označavanje automobila kao rabljenih izvoznih proizvoda. Ova praksa eliminiše potrebu za autorizacijom proizvođača, što omogućuje daljnju prodaju u Rusiji unatoč službenim zabranama.

Kinesko tržište automobila, koje je visoko subvencionirano i intenzivno konkurentno, potiče ovu praksu, dok izvoznici mogu lako povećati brojke domaće prodaje, prikupljati subvencije i riješiti se viška zaliha, dok ruski trgovci osiguravaju vozila za koja postoji velika potražnja.

Preferencije Potrošača i Održavanje Potražnje

Unatoč sankcijama, ruski kupci i dalje favoriziraju zapadne i japanske marke, posebice premium modele. Trgovci izvještavaju kako stječu vozila putem složenih posredničkih mreža, zadovoljavajući potražnju za brendovima kao što su Mercedes-Benz, BMW i Toyota.

Rabljena vozila bez prijeđenih kilometara, često po sniženim cijenama u Kini, mogu postići gotovo nove cijene u Rusiji, što odražava snažan apetit potrošača te ograničenu službenu ponudu.

Razmjere Paralelne Trgovine

Podaci iz ruske analitičke tvrtke Autostat ukazuju na to da uvoz koji se preusmjerava kroz Kinu čini značajan udio u robnim markama registriranim u Rusiji. Gotovo polovica od približno 130.000 vozila koja su 2025. godine prodali proizvođači automobila iz zemalja pod sankcijom bila je proizvedena u Kini.

Od 2022. godine u Rusiji je prodano više od 700.000 vozila stranih marki, pri čemu posebno dominiraju japanska vozila, a gotovo 30.000 Toyota kupljeno je prošle godine, većinom proizvedenih u Kini.

Izazovi Provedbe Sankcija

Proizvođači automobila, uključujući Volkswagen Group i BMW, izvijestili su kako su obustavili izvoz u Rusiju te su implementirali zaštitne ugovore i osposobljavanje trgovaca. Međutim, provedba ovih mjera je izazovna zbog složenih opskrbnih lanaca i oslanjanja na treće strane.

Stručnjaci za sankcije ističu kako je sprječavanje dolaska zabranjene robe u Rusiju izazovno zbog mnoštva posrednika i rutu pretovara. Vlade zemalja članica Europske unije, Japana i Južne Koreje upozoravaju izvoznike na neizravne isporuke, dok se Peking i Moskva protive jednostranim sankcijama.

Luksuzna Vozila i Potražnja na Tržištu

Premium njemački SUV-ovi i dalje su posebno cijenjeni među imućnim ruskim potrošačima. Gotovo 47.000 vozila brendova BMW, Mercedes-Benz i Volkswagen Group registrirano je prošle godine u Rusiji, s više od 20.000 proizvedenih u Kini. Čak se vjeruje da modeli koji su isključivo proizvedeni u Europi, poput Mercedesa G-klase, tranzitiraju kroz Kinu prije nego što dospiju do ruskih kupaca, što naglašava prilagodljivost svijeta paralelne trgovine.

Implikacije na Globalizirano Tržište

Kontinuirani dotok stranih vozila u Rusiju ukazuje na strukturna ograničenja provedbe sankcija u globaliziranom okruženju opskrbnog lanca. Uloga Kine kao proizvodnog čvorišta i kanala ponovnog izvoza komplicira regulatorni nadzor i slabi korporativne izlazne strategije. Ova situacija naglašava otpornost ruske potrošačke potražnje i pojavu ekosustava paralelnog uvoza koji održava pristup ograničenoj robi.

Analiza Tržišnih Poticaja

Preusmjeravanje stranih automobila kroz Kinu jasno ilustrira kako tržišni poticaji, fleksibilnost opskrbnog lanca i regulatorne asimetrije mogu razvodniti režime sankcija. Dok su zapadna ograničenja značajno smanjila službeni izvoz, mehanizmi sivog tržišta stvorili su alternativne distribucijske kanale koji omogućuju potrošačima i trgovcima pristup nekada nedostupnoj robi.

U ovom kontekstu, dvostruka uloga Kine kao proizvodnog centra i posrednika pozicionira je kao ključno čvorište u globalnom gospodarstvu tijekom ere sankcija. Proizvođači automobila suočavaju se s rizicima za svoju reputaciju i usklađenost, dok se granice korporativnog odvajanja od međusobno povezanih tržišta dodatno otkrivaju uz nastavak ovih trgovinskih praksi.

Uz informacije Reutersa.