Uvod
Deseci tisuća automobila se eksploatiraju iz Kine u Rusiju, i to na posebno zanimljiv način. U svijetu automobilizma, trgovina vozilima često uključuje različite složene aspekte, a situacija s izvoznim pravilima u trenutnim geopolitičkim okolnostima donosi i posebne izazove i prilike. Sankcije koje je zapadna zajednica nametnula Rusiji nakon invazije na Ukrajinu 2022. stvorile su alternativne puteve i kanale za distribuciju stranih vozila, a Kineski srednjaci postali su ključni igrač u ovoj igri.
Siva tržišta: Zaobilaženje sankcija
Prema podacima koji su analizirani, veliki broj vozila strani proizvođača, uključujući marke poput Toyota i Mazda, nastavlja nalaziti svoj put do ruskog tržišta. Ova praksa uključuje korištenje “sivih tržišta” koja omogućavaju trgovcima da naručuju automobile preko kineskih posrednika. Ovo zaobilaženje zakonskih prepreka i sankcija na različitim razinama ukazuje na kreativnost trgovaca u pronalaženju načina kako bi zadovoljili potražnju unatoč postojećim ograničenjima.
Kineska proizvodnja: Izvori i praksa
Većina automobila koji se izvoze u Rusiju proizvodi se u Kini, često uz pomoć lokalnih partnera. Ova produkcija omogućava ne samo bržu isporuku, već i prilagodbu specifičnim potrebama tržišta. Interesantna praksa koja se pojavila jest registracija novih automobila kao “rabljenih”, čime se trgovcima omogućava brži izlazak na rusko tržište bez potrebnih dozvola proizvođača.
Zhang Ai Jun, bivšu izvozniku u trgovini automobilima prepoznaje ovu strategiju kao hit u svojoj industriji, ističući kako je to olakšalo proces izvoza. Automobili s nultim kilometrom često se prodaju po znatno nižim cijenama, dok u Rusiji mogu postići cijene koje odgovaraju novim vozilima.
Uloga međunarodnih marki
Međunarodni proizvođači automobila, kao što su Mercedes-Benz i BMW, jasno su istaknuli da su obustavili prodaju svojim vozilima u Rusiji, nastojeći se distancirati od ilegalnog izvoza koji se odvija putem sivog tržišta. Ipak, trgovci navode da je teško naplatiti kontrolu nad situacijom jer su kanali za prodaju višestruki i često neprovjerljivi.
Prema riječima Dmitrija Zazulina iz moskovskog zastupstva Panavto-Zapad, potražnja za automobilima zapadnih marki ostaje visoka, a njihovo uvođenje kroz alternativne kanale postaje sve češća praksa.
Porast kineskog izvoza automobilâ
Prema podacima ruske istraživačke tvrtke Autostat, uvoz automobila iz Kine naglo je porastao, postajući glavni izvor rabljenih i novih vozila na ruskom tržištu. Od početka 2023. godine, broj stranih vozila, posebno japanskih i njemačkih marki proizvedenih u Kini, više se nego udvostručio. Ove brojke ukazuju na snažnu adaptaciju ruskih trgovaca i proizvođača na tržišne promjene.
Izvještaji pokazuju da su Rusi lani kupili više Toyota nego bilo koji drugi strani brend osim kineskih. Iako je Toyota službeno obustavila isporuke, podaci Autostata sugeriraju da je prodaja i dalje rasla, podupirući teoriju o preprodaji putem trećih strana.
Reakcije vlada i institucija
Državne institucije u Europi i Aziji, uključujući Njemačku, Japansko i Južnu Koreju, rade na suzbijanju ovakvih aktivnosti. Iako su napravili određene napore, poput redovitih provjera carinskih vlasti, se čini da su problemi i dalje prisutni. Stručnjaci ističu kako postoje mnogi načini za zaobilaženje sankcija i gotovo je nemoguće potpuno spriječiti unos zabranjenih proizvoda u Rusiju.
Zaključak
Kroz ovakve složene i izazovne okolnosti, Kinesko tržište postalo je ključni igrač u opskrbi Rusije stranim markama vozila, dok su međunarodne tvrtke i dalje u potrazi za načinima kako zaštititi svoje brendove od neovlaštene distribucije. Izgleda da će se ova dinamika nastaviti razvijati, a trgovina automobilima između Kine i Rusije u narednim će godinama ostati zanimljiva priča za analizu.