Guanyadors i perdedors de la retirada de la combustió de la UE el 2035: tko dobiva, a tko gubi?
Povijesna odluka Europske unije za automobilsku industriju
Europska unija je 2035. godinu postavila kao ciljni datum za zabranu prodaje novih automobila s motorima na unutarnje izgaranje. Ova transformacijska odluka, usmjerena na ubrzavanje tranzicije prema održivom transportu, izazvala je snažne reakcije na europskom i globalnom tržištu automobila. Unatoč širokoj podršci zelenih politika, dionici su podijeljeni – dok jedni pozdravljaju novu eru elektromobilnosti, drugi se boje negativnih posljedica po industriju i radna mjesta.
Guanyadors: Proizvođači električnih vozila i zelene tehnologije
Najveći dobitnici ovog zaokreta svakako su proizvođači električnih vozila (EV), poput Tesle, Renaulta, Hyundaija i, sve više, Volkswagena. Ove kompanije već ulažu milijarde eura u razvoj i proizvodnju novih modela na struju, kao i širenje svojih ponuda na sve segmente tržišta – od gradskih do luksuznih automobila.
Osim automobila, ogroman je zamah i za proizvođače baterija, dobavljače sirovina poput litija, kobalta i nikla, ali i tehnološke tvrtke koje razvijaju punionice i softverska rješenja za upravljanje energijom. Europske zemlje također intenzivno rade na širenju infrastrukture za punjenje, što dodatno jača poziciju obnovljivih energetskih tvrtki i startupova iz sektora zelene tehnologije.
Gubitnici: Tradicionalni proizvođači i automobilska radna snaga
Suprotna strana medalje uključuje proizvođače snažno oslonjene na motore s unutarnjim izgaranjem, poput Fiata, Forda ili Daimlera, koji se suočavaju s potrebom radikalnog restrukturiranja svojih pogona. Prijelaz na e-mobilnost zahtijeva manji broj radnih sati, manje dijelova i sasvim drugačije kompetencije, zbog čega tisuće radnika u segmentima motora, ispušnih sustava ili mjenjača ostaju bez adekvatnog posla. Mnogi analitičari procjenjuju da bi zapadnoeuropske regije s jakom tradicijom autoindustrije mogle proći kroz tešku tranziciju, uz rizik socijalnih tenzija i gubitka konkurentnosti.
Također, dobavljači rezervnih dijelova koji su specijalizirani za klasične motore i prateće sustave nalaze se na rubu opstanka, budući da im prijeti nestanak ogromnog dijela tržišta proizvoda i servisa.
Pitanje cijena i dostupnosti: izazovi za potrošače
Iako EU želi olakšati dostupnost EV-vozila kroz subvencije i porezne olakšice, električni automobili još uvijek su skuplji od benzinskih ili dizelskih. Ovo posebno pogađa građane s nižim primanjima i male obiteljske tvrtke, koje se do 2035. možda neće uspjeti prilagoditi skupoj tehnologiji. Postoji opasnost da prelazak na EV na kratki rok produbi društvene razlike i ograniči mobilnost za najšire slojeve stanovništva.
Naftaška i servisna industrija: gubitak tradicionalnih prihoda
Paralelno s padom broja automobila s motorima na unutarnje izgaranje, pada i potražnja za gorivom, motornim uljem i servisima specifičnim za klasična vozila. Benzinske postaje, radionice i trgovci rezervnim dijelovima suočavaju se s gubitkom svojih glavnih izvora prihoda. Mnogi će morati promijeniti poslovni model, prebaciti se na punionice ili usluge povezane s novom generacijom vozila, što ne jamči uspjeh svima.
Nova tržišta i inovacije: otvaranje prilika za “zelene” poduzetnike
Dok tradicionalni lanci vrijednosti zatvaraju jedna vrata, druga se otvaraju u sektoru obnovljivih izvora energije, pametnih mreža, recikliranja baterija i razvoj softvera za upravljanje voznim parkom. Startupi i inovacijske tvrtke koje brzo odgovaraju na zahtjeve EV tržišta mogu izgraditi novi poslovni ekosustav. Štoviše, tržišta rabljenih električnih automobila, usluge dijeljenja vozila i inteligentni sustavi za upravljanje prometom nude ogroman potencijal.
Geopolitički utjecaj: pomicanje središta moći prema Aziji
Nova ekološka regulacija EU ne pojačava samo konkurenciju među europskim proizvođačima, nego i snažno utječe na europsku zavisnost o azijskim dobavljačima baterija, elektronike i rijetkih metala. Tržišni lideri iz Kine i Južne Koreje kao što su BYD, CATL i Samsung postaju sve važniji igrači, čime se mijenjaju globalne ravnoteže moći u autoindustriji.
Regulatorni okvir i teškoće tranzicije
Veliki proizvođači traže fleksibilnost od europskih regulatora, uključujući prijedloge za ‘e-fuels’ i druge sintetičke alternative fosilnim gorivima. S druge strane, ekološke organizacije upozoravaju kako sve produljenje roka podriva klimatske ciljeve Pariškog sporazuma. Tranzicija zahtijeva ogroman broj ulaganja u infrastrukturu, edukaciju kadrova i poticaje domaćoj proizvodnji ključnih komponenti, kako bi kontinuitet bio održiv za sve sudionike u lancu vrijednosti.
Utjecaj na okoliš i zdravlje stanovništva
Potpuna elektrifikacija novog voznog parka donosi brojne koristi – smanjenje emisija CO₂, čišći zrak u gradovima i manje buke. Dugoročno, očekuje se značajan doprinos poboljšanju zdravlja građana, ali i smanjenju troškova liječenja bolesti povezanih s onečišćenjem zraka. Preostaje vidjeti kako će Europska unija riješiti izazove vezane uz ekološki prihvatljivo zbrinjavanje zastarjelih vozila i recikliranje baterija, koji su također ključni dijelovi ove velike tranzicije.