Kako aranzeli utječu na automobilsku industriju i radničku klasu
Što su aranzeli i zašto se uvode?
Aranzeli, odnosno carine na uvoz određene robe, često se koriste kao ekonomski alat kojim države pokušavaju zaštititi vlastite proizvođače od strane konkurencije. U posljednje vrijeme, posebno u kontekstu automobilske industrije, ponovno su u centru pažnje nakon što su brojne zemlje uvele ili najavile dodatne carine na uvoz električnih i klasičnih automobila iz Kine i drugih tržišta.
Cilj toga, barem prema službenim izjavama političara i donositelja odluka, jest zaštititi domaću industriju i očuvati radna mjesta. No, stvarnost na terenu otkriva kompleksnije i često neočekivane posljedice.
Tko zapravo plaća cijenu – proizvođači ili vozači?
Iako se aranzeli uvode s namjerom da „kazne” strane kompanije, realnost pokazuje da trošak najčešće snose krajnji potrošači – vozači, i to posebno oni iz radničke klase. Kada se, primjerice, uvedu dodatne carine na kineske električne automobile, njihove cijene na tržištu Europske unije rastu. Te veće cijene padaju na teret kupaca, koji su često upravo pripadnici niže i srednje klase, a koji u potrazi za jeftinijim i ekonomičnijim automobilima najčešće biraju uvozne modele.
Dok veliki brendovi poput BYD-a, Geelyja ili NIO-a možda privremeno osjećaju pad prodaje zbog viših carina, oni često imaju dovoljno resursa i fleksibilnosti da pronađu alternativne načine prodaje. Moguće je, primjerice, da otvore tvornice unutar same EU kako bi zaobišli carine ili jednostavno prebace dodatni trošak na potrošače, što se i najčešće događa.
Utjecaj na pristupačnost automobila i mobilnost radnika
Jedna od najvećih posljedica viših aranzela jest otežana pristupačnost automobilima za prosječnog građanina. Budući da cijene novih i polovnih automobila konstantno rastu, radnici i njihove obitelji suočavaju se s nemogućnošću nabavke vozila koje im je potrebno za svakodnevni život i posao. Ovo ima domino-efekt na ekonomiju: smanjuje se mobilnost radne snage, otežava se zapošljavanje u udaljenijim regijama, a troškovi života dodatno rastu.
Politički aspekti i prava motivacija carina
Ne treba zanemariti ni politički aspekt ovakvih mjera. Iako se javno ističe zaštita radnih mjesta u sektoru proizvodnje vozila, prave motivacije često imaju veze s međunarodnim trgovinskim ratovima i borbom za dominaciju na globalnom tržištu tehnologija – osobito kada je riječ o električnim automobilima.
Lokalni proizvođači poput Renaulta, Peugeota ili Fiata nerijetko lobiraju kod vlasti za zaštitne mjere koje im omogućuju zadržavanje pozicija na tržištu, ali pitanje je jesu li stvarni dobitnici takve politike krajnji građani ili menadžeri i dioničari velikih kompanija.
Kratkoročne „pobjede”, dugoročne posljedice
Kratkoročno, aranzeli mogu dovesti do porasta prodaje lokalnih automobila i donekle smanjiti pritisak stranih konkurenata. Međutim, dugoročno, tržište gubi dinamiku, izostaje inovativnost i konkurentnost, a cijene ostaju visoke. Ovo nije samo ekonomski problem već i društveni, jer radnici gube pristup pristupačnoj mobilnosti, što značajno utječe na kvalitetu njihova života.
Stvarni utjecaj na globalnu i lokalnu ekonomiju
Konačno, unatoč dobrim namjerama, aranzeli često imaju suprotan učinak od onoga što se priželjkuje. Umjesto jačanja domaće industrije i zaštite radnih mjesta, oni mogu dovesti do izolacije, stagnacije i, što je najvažnije, izravnog udara na džepove ljudi koji najmanje mogu podnijeti povećanje cijena – radničke klase. Zbog toga teme vezane uz aranzelsku politiku ne zabrinjavaju samo ekonomiste i političare, već i svakog građanina koji se nada boljim, pristupačnijim automobilima i većoj osobnoj mobilnosti.