Europska unija pod pritiskom automobilskih divova: Novi zaokret oko zabrane automobila s unutarnjim izgaranjem do 2035.
Pozadina ambiciozne zabrane
Europska unija je 2022. iznenadila svijet odvažnom najavom: od 2035. više se neće prodavati novi automobili s motorima na unutarnje izgaranje. Ova mjera bila je ključni korak prema klimatskoj neutralnosti do 2050. i dio šireg paketa „Fit for 55“, kojim se emisije CO2 nastoje smanjiti za najmanje 55% do kraja desetljeća. Međutim, kako rok postaje sve bliži, pojavljuju se pukotine na planu, ponajprije zbog snažnog protivljenja automobilskih proizvođača i nekih članica Unije.
Rastući pritisak industrije
U centru zbivanja našla se automobilska industrija, predvođena imenima kao što su Volkswagen, Stellantis, Renault i Daimler. Tvrtke upozoravaju da infrastruktura za električna vozila nije dovoljno razvijena, da baterijska tehnologija i nabava sirovina još uvijek predstavljaju golemi izazov te da prijelaz ugrožava tisuće radnih mjesta. Njihov glavni argument glasi: prebrza tranzicija može imati neželjene ekonomske posljedice, osobito za tradicionalne proizvođače i zemlje koje ovise o autoindustriji, poput Njemačke i Italije.
Oklijevanje među članicama Unije
Njemačka, Italija, Mađarska i Poljska u posljednje su vrijeme intenzivirale pritisak unutar institucija EU-a. Predlažu fleksibilniji pristup – primjerice, omogućavanje upotrebe sintetičkih (e-fuels) i biogoriva za motorna vozila i nakon 2035. godine. Zanimljivo je da se i javnost u mnogim državama dvoumi oko potpune elektrifikacije, zbog cijene električnih vozila, ali i zbog ograničenog broja punionica te zabrinutosti oko dometa baterija.
EU popušta: Novi zaokret u strategiji
Pod ovim višestrukim pritiscima, Europska komisija počela je otvarati vrata mogućim revizijama i prilagodbama sporne zabrane. Dokumenti koji kruže Bruxellesom upućuju na ideju „prilagodljive tranzicije“, u kojoj bi postupna elektrifikacija bila popraćena pragmatičnim iznimkama. Primjerice, razmatraju se olakšice za određene vrste vozila ili za posebna tržišta, kao i mogućnost produljenja roka za implementaciju zabrane.
Utjecaj na tržište i inovacije
Ovakva promjena ima veliki utjecaj na globalno automobilističko tržište. Svjetski lanci opskrbe, razvoj baterija i inovacije u segmentu alternativnih goriva postaju još važniji. Brendovi poput BMW-a i Mercedes-Benza nastavljaju s razvojem električnih modela, ali istovremeno ulažu u istraživanja hibridnih tehnologija i e-fuelsa. Budućnost ovog sektora više nije crno-bijela, a analitičari predviđaju usporedni razvoj različitih tehnologija, ovisno o zahtjevima potrošača i regulatornim okvirima.
Političke i društvene reperkusije
Zastoj i “omekšavanje” pravila izazvali su burne reakcije ekoloških organizacija, koje smatraju da EU time riskira gubitak liderstva u globalnoj klimatskoj politici. S druge strane, sindikati i industrijski čelnici tvrde kako je ovakav pristup realističniji, budući da omogućuje očuvanje radnih mjesta i bolju prilagodbu tržišta novim tehnologijama. Javni diskurs ubrzano se razvija, a automobilska industrija, čini se, dobiva značajan dio onoga što je tražila.
Sljedeći koraci i buduće rasprave
Trenutno se unutar Europske unije vode brojne tehničke i političke rasprave o mogućnostima revidiranja dosadašnjih klimatoloških ciljeva što se tiče cestovnog transporta. U prvom planu su nove zakonodavne inicijative i prijedlozi kompromisa, koji će definirati smjer europske mobilnosti barem za desetljeće unaprijed. Sve oči uprte su u Bruxelles, gdje se donose bitne odluke koje će oblikovati svakodnevicu milijuna europskih vozača i radnika u automobilskom sektoru.
