Konstantine Vlasis i Zvukovi Ledenjaka Islanda
Konstantine Vlasis nikada nije zamislio da će ga jedan zapis na albumu Sigur Rós dovesti do proučavanja ledenjaka Islanda. Desetljeće nakon što je prvi put čuo pjesmu benda iz 2013. godine, Lækurinn ("Stream"), Vlasis se našao na najvišim vrhovima Islanda, snimajući zvukove taljenja leda i pucanja leda za svoj doktorski rad o zvučnoj životu ledenjaka.
Klimatske Promjene i Nestajanje Ledenjaka
Klimatske promjene snažno utječu na ledenjake širom svijeta, a ledenjaci Islanda, koji pokrivaju 10% površine zemlje, brzo nestaju. S obzirom na trenutne procjene, do 2100. mogli bi izgubiti polovicu svog volumena. Ova kriza izazvala je UN da proglasi 2025. godinom očuvanja ledenjaka, podižući svijest o urgentnosti zaštite ovih vitalnih ekosustava.
Zvučni Pejzaž Ledenjaka
Vlasis se nada da će zvuk pomoći ljudima da shvate ovakve promjene u okolišu na nov način. "Zvuk nas može puno naučiti o ledenjacima", izjavljuje on. "Ne možete vidjeti glacijalni pokret u stvarnom vremenu, ali možete ga čuti." Kroz svoj rad, Vlasis istražuje kako zvukovi ledenjaka mogu otkriti ono što nam mogu pobjeći samo našim očima. Njegov doktorat, podržan od New York University i Leifur Eiríksson Foundation, usmjeren je prema ovoj inovativnoj formi klimatske komunikacije.
Uloga Muzike i Zvuka u Očuvanju Prirode
Vlasis koristi svoju pozadinu u glazbi da bi slušao ledenjake na način koji odražava ljudsku ekologiju leda. Njegovo istraživanje uključuje putovanja po cijelom Islandu, penjanje na ledenjake s mikrofonom kako bi snimio ambijentalne zvukove. Uz to, razgovara s lokalnim stanovnicima kako bi razumio kako su ledenjački krajolici oblikovali njihovu kulturu.
Scijentifikacija Zvuka
Zvukovi koje Vlasis snima uključuju ritmove koji se javljaju kada se led pomiče. "Svaki pokret ledenjaka stvara zvuk", objašnjava on. Proces snimanja uključuje korištenje sačmarica i svesmjernih mikrofona, a neki mikrofon ostaju na ledenjaku mjesecima. Ove snimke, uključujući infrazvuk – frekvencije preniske za ljudsko uho, pomažu u razumijevanju zdravlja ledenjaka kroz vrijeme.
Tradicionalne Islandške Pjesme i Ekološki Arhivi
Vlasis se također fokusira na tradicionalne islandske pjesme, poznate kao rímur, koje su se prenosile kroz generacije. Ove pjesme često sadrže reference na ledenjake i klimatske promjene, čineći ih važnim izvorom podataka o načinu na koji su ljudi doživljavali okoliš kroz vrijeme.
Kulturni Utjecaj i Umjetničke Inicijative
Pored znanstvenog rada, Vlasis je kurirao izvedbene komade poput 2124, zvučnog prikazivanja prediktivnih modela gubitka ledenjaka, stvarajući muziku koja ilustrira kako brzo se ledenjaci mijenjaju. Njegova umjetnost ne samo da zoveta promjene u okolišu, već i potiče publiku na dublje preispitivanje vlastitog odnosa prema prirodi.
Osvještavanje Kroz Umjetnost
Vlasisova misija je osnažiti ljude kroz zvuk i muziku. Njegovo istraživanje i umjetnički rad nam pomažu da bolje razumijemo klimatske promjene. „U najmanju ruku, pjesme i glazba mogu nam pomoći da svjedočimo onome što se događa trenutno“, kaže Vlasis, naglašavajući važnost umjetničkog izraza u suočavanju s ekološkim izazovima.
Odgovorni Turizam i Očuvanje
Iako putovanja mogu doprinijeti klimatskim promjenama, Vlasis vjeruje da odgovorni turizam može imati pozitivan utjecaj. Kada posjetitelji dolaze na islandsku ledenjaku, to je prilika da shvate što ti krajolici predstavljaju i kako se suočavaju s promjenom. Osviješteni turizam osmislila bi budućnost koja poštuje i čuva prekrasne ledenjačke pejzaže.
Pogled u Budućnost
Vlasisova istraživanja i umjetnički rad nadamo se da će dodatno osvijetliti hitnost klimatskih promjena i važnost očuvanja ledenjaka. Pjesma "Sofðu unga Ástin Mín", koja govori o ledenjacima, postaje još značajnija kako prepoznajemo brzo nestajanje ovih znamenitosti. "Hoće li buduće generacije znati što su ledenjaci? Mogu li ih vidjeti samo na slikama?" pita se Vlasis, a njegov rad nudi odgovore koje tražimo.
U svom istraživanju, Vlasis pokazuje kako nas priroda može poučiti da bolje slušamo i razumijemo svijet u kojem živimo.