Trgovinski pregovori: Nova faza odnosa EU i SAD-a
Europska unija želi ubrzati dogovor o carinskim tarifama sa Sjedinjenim Državama, posebno nakon što je Donald Trump najavio mogući povratak na čelo SAD-a i potaknuo određivanje roka za kolovoz. Ovakva inicijativa proizlazi iz zabrinutosti europskih proizvođača, posebno u automobilskoj industriji, koji bi se mogli suočiti s novim trgovinskim barijerama.
Trenutačne tarife na automobilsku industriju
Trenutno SAD primjenjuje carine od 2,5% na uvoz automobila iz EU, dok Europa ima tarifu od 10% za vozila iz SAD-a. Ove tarife imaju ogroman utjecaj na trgovinski tok – u 2023. godini izvoz automobila iz EU u SAD dosegao je vrijednost od približno 52 milijarde eura, pri čemu njemački proizvođači imaju značajan tržišni udio. Povećanje tarifa predstavljalo bi izravan rizik za europske proizvođače, posebno u kontekstu Trumpske političke neizvjesnosti.
Prijetnja uvođenjem dodatnih tarifa
Donald Trump više je puta naglasio mogućnost drastičnog povećanja tarifa na europske automobile nakon isteka aktualnih sporazuma. Pretpostavlja se da bi te tarife mogle doseći 25%, što bi dovelo u pitanje ekonomsku održivost izvoza brojnih europskih proizvođača, uključujući kompanije kao što su Volkswagen, Mercedes-Benz i BMW. Takav bi potez povećao cijene vozila i smanjio konkurentnost na američkom tržištu.
Europska strateška prilagodba
Europska komisija posljednjih mjeseci ubrzava razgovore s američkom administracijom s ciljem zaključivanja sporazuma prije kolovoza. Ključ je u zaštiti tehnoloških ulaganja, posebice u sektorima poput električnih vozila i baterija druge upotrebe. EU također razmatra povećanje potpore za infrastrukturu i razvojne projekte u automobilskoj industriji, kako bi osigurala dugoročnu konkurentnost i smanjila ovisnost o izvozu na tržište SAD-a.
Geopolitički aspekt i utjecaj na europsko gospodarstvo
Osim izravnog utjecaja na autoindustriju, trgovinska nesigurnost stvara širi ekonomski pritisak unutar EU. Automobilski sektor čini oko 7% europskog BDP-a i zapošljava oko 13,8 milijuna ljudi. Svako produbljivanje trgovinskih tenzija s Amerikom može imati domino-efekt na opskrbne lance, ulaganja i inovacije u sektoru zelenih tehnologija, što je ključno za europske ciljeve dekarbonizacije do 2050. godine.