Kompleksnost liderstva u razvoju programskih rješenja
Razvoj programskih rješenja postao je ključni faktor uspjeha u automobilskoj industriji, ali postizanje liderstva na tom području iznimno je složeno. S obzirom na rastuću konkurenciju i ubrzani tehnološki napredak, tvrtke se suočavaju s izazovima standardizacije softvera, održavanja sigurnosti i stalnog inoviranja. Identificiranje pravih tehnoloških pravaca i sposobnost brze prilagodbe uvjetima tržišta ključni su za opstanak.
Ovisnost o vanjskim dobavljačima i izazov integracije
Veliki broj proizvođača automobila oslanja se na specijalizirane dobavljače softvera za razvoj infotainment sustava i autonomnih funkcija. Ovakva fragmentacija povećava kompleksnost integracije raznih softverskih modula. Primjerice, model Volkswagen ID.3 uključuje softver od više od 200 dobavljača, što čini funkcionalnu integraciju izuzetno zahtjevnom. Neusklađenost verzija softvera dovodi do sigurnosnih propusta i funkcionalnih ograničenja.
Sigurnost i kibernetička otpornost softverskih sustava
Automobilski softver mora zadovoljiti izuzetno stroge sigurnosne standarde poput ISO 26262 i zahtjeva TISAX za kibernetičku sigurnost. S obzirom na broj ECU (Electronic Control Unit) modula – u nekim modelima ih ima i više od 100 – površina za potencijalne kibernetičke napade raste eksponencijalno. Rješenja poput OTA (Over-The-Air) ažuriranja postala su standard, ali otvaraju dodatne sigurnosne izazove koje proizvođači moraju proaktivno adresirati.
Nedostatak vrhunskih softverskih inženjera
Globalni deficit stručnjaka specijaliziranih za razvoj automobilske programske opreme ograničava brzinu inovacija. U 2023. prema podacima ZVEI-a, europskoj automobilskoj industriji nedostaje više od 40.000 softverskih inženjera. Visoka potražnja uzrokuje pritisak na plaće i uvjete rada, a tvrtke su često prisiljene na tržišno natjecanje za talente s američkim Big Tech divovima.
Uloga vlasničkih i otvorenih softverskih platformi
Razvoj vlastitih softverskih platformi (proprietary platforme) kao što je Mercedes-Benz Operating System, omogućuje dublju kontrolu nad funkcionalnošću, brže uvođenje inovacija i lakše održavanje sigurnosti sustava. Istovremeno, korištenje otvorenih platformi (kao što je Android Automotive) ubrzava razvoj, ali nosi rizik manjeg diferenciranja na tržištu i povećava ovisnost o vanjskim tehnološkim partnerima. Balansiranje između ovih pristupa ostaje ključan izazov za proizvođače.